Hrvatska se Vlada u 2010. treba truditi očuvati planiranu razinu proračunskog deficita te stoga mora biti jako oprezna sa svim mjerama koje bude poduzimala, uključujući i mjere za gospodarski oporavak i razvitak predložene na prošlotjednoj sjednici Vlade, zaključak je Mihaele Bronić u najnovijem aktualnom osvrtu Instituta za javne financije
U osvrtu Oprezno s proračunskim deficitom u 2010., Bronić podsjeća da je Opća uprava Europske komisije za ekonomska i financijska pitanja 6. siječnja objavila kvartalno izvješće za zemlje kandidatkinje (Hrvatska, Makedonija, Turska) i potencijalne kandidatkinje EU (Albanija, BiH, Crna Gora, Srbija i Kosovo) pri čemu se posebno osvrće na kretanje bruto domaćeg proizvoda (BDP) te na deficit i dug opće države.
'Najvažniji je zaključak Izvješća kako međunarodna financijska kriza i dalje utječe na ekonomije promatranih zemalja, ali se prema posljednjim podacima pojavljuju neke naznake početaka izlaska iz krize', navodi Bronić dodajući kako je primjerice u Turskoj, Hrvatskoj i Srbiji u trećem kvartalu 2009. zabilježeno usporavanje stope pada BDP-a.
No, u Izvješću se napominje kako bi to poboljšanje moglo kratko trajati jer je ono djelomično posljedica povećane državne potrošnje koja je u 2009. rezultirala prevelikim rastom proračunskih deficita.
I u Izvješću se zaključuje da se deficiti opće države u 2010. moraju smanjiti u odnosu na 2009.
'Vlade većine promatranih zemalja su u svojim prijedlozima proračuna za 2010. i planirale smanjenje proračunskih deficita, samo je pitanje hoće li to moći i učiniti', navodi Bronić.
Ističe kako se i hrvatska Vlada u 2010. treba truditi očuvati planiranu razinu proračunskog deficita i mora biti jako oprezna sa svim mjerama koje bude poduzimala uključujući i nedavno predložene mjere za gospodarski oporavak i razvitak.
'Prva je mjera kreditiranje tvrtki kroz suradnju HNB-a, HBOR-a, Vlade i poslovnih banaka, a druga izravan ulazak otvorenih investicijskih fondova u vlasničku strukturu tvrtki. Detalji mjera još nisu objavljeni, ali zasigurno će HBOR preuzeti dio rizika vezano uz novoizdane kredite. Važno je da kriteriji dodjele novca budu kvalitetni kako ne bi došlo do aktiviranja jamstva jer bi to negativno utjecalo na dugoročnu održivost javnih financija, posebno zbog već jako visokoga javnog duga u našoj zemlji. Nadalje budući da je upitno hoće li se ostvariti planirana razina državnih prihoda, Vlada bi se trebala fokusirati na smanjenje državne potrošnje (posebice na reformu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te državne uprave jer ti rashodi najviše opterećuju državni proračun)', zaključuje Bronić.
