PODRŠKA ILI IZGLADNJIVANJE

Je li reforma školstva zaista na samrti?

06.04.2016 u 08:20

Bionic
Reading

'Hoće li Cjelovita kurikularna reforma zaživjeti ili ne, bit će temeljni test vjerodostojnosti ove Vlade jer je ona došla na vlast s glavnom političkom najavom reformi i stručnih kompetencija. Bojim se da bi se moglo dogoditi da ona zamre zbog načelne podrške, a sustavnog izgladnjivanja', rekao je za tportal prof. Igor Radeka, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja

Komentirajući jučer održani okrugli stol na temu reforme školstva, na kojem su sudjelovali brojni predstavnici sindikata iz područja znanosti i obrazovanja, kao i brojni drugi stručnjaci, redoviti profesor u području pedagogije sa Sveučilišta u Zadru, naglasio je da je reforma rađena iznutra, da je to koncept koji su iznjedrili sami nastavnici, pedagozi i odgajatelji.

'Mi svi iznutra, u samom sustavu, imamo želju da se naprave kvalitetne promjene. Bit će stoga vrlo zanimljivo vidjeti hoće li to zaživjeti. Ako se to dogodi, bit će to prvi put da se nastavilo raditi na nekoj reformi i nakon smjene vlasti. Važno je razumjeti da vremena nemamo, odnosno da smo ga potrošili. Svako daljnje odlaganje ozbiljnih promjena značit će truljenje sustava i sve veće nezadovoljstvo onih zbog kojih on postoji, a to su mladi', upozorio je.

Sindikalni čelnik kaže da je nejasnu situaciju oko toga ima li reforma stvarnu ili samo formalnu podršku vlasti jučer na okruglom stolu britko prokomentirao politolog prof. Berto Šalaj s PFZG-a.

'On je rekao da ne može vjerovati da se najava da se zaustavlja reforma slučajno našla u temeljnom dokumentu ove vlasti. No procijenio je da bi se, zbog oštrih reakcija javnosti na te najave, reforma mogla zaustaviti tzv. izgladnjivanjem. I ja se bojim da bi to mogao biti način da se ona sama uguši', poručio je Radeka.

Radeka je rekao da će danas na prvom službenom sastanku sindikalnih čelnika s resornim ministrom Predragom Šustarom tražiti očitovanje o tome kakav je njegov stav u smislu vođenja reformi.

'Stvarno ćemo raditi pritisak jer smatramo da je to vrlo važno općedruštveno pitanje koje je nadraslo pitanje ekspertne skupine i ljudi koji su radili na reformi. To je sada već postalo značajno nacionalno pitanje. Ako propustimo ovu šansu, ljudi bi mogli izgubiti vjeru da postoji ikakva nada da se u našem društvu išta može napraviti', rekao je Radeka.

Naš stručnjak kaže da su svi sudionici okruglog stola podržali reformu, da joj se nitko nije javno suprotstavio. No ipak, bilo je nekih koji su podršku dali više formalno.

'Svi panelisti bespogovorno su je podržali, baš nitko nije bio protiv. No neki sudionici nisu je podržali do kraja. Neki su je načelno podržali, ali su imali takve zamjerke da je zapravo bilo očito da podrške kod njih nije bilo.

Prema zadarskom stručnjaku diskusija je na okruglom stolu, kojem je tema bila reforma, a podtema građanski odgoj, bila vrlo plodna i prirodno jako polemična, što je, kaže, uobičajeno za takve sadržaje. Trajala je dva sata, a imala je tri glavna zaključka.

'Jedan je zaključak bio da je Cjelovita kurikularna reforma jako potrebna školskom sustavu, drugi da u Hrvatskoj postoji demokratski deficit te da je stoga građanski odgoj nužan za kompenziranje takvog stanja, a treći da je građanski odgoj vrlo važan, da ga podržavamo, ali i da u ovom međupredmetnom obliku nije dovoljan zbog čega očekujemo da se u budućnosti razvije u zaseban predmet. Naime, postoji cijeli niz razloga zbog kojih međupredmetni sadržaji u hrvatskom sustavu teško mogu kvalitetno funkcionirati', objasnio je Radeka.

Jokić: Vjerujem u iskrenu podršku Karamarka i Kolinde!

Voditelj Ekspertne skupine za Cjelovitu kurikularnu reformu Boris Jokić za tportal je rekao da mu je izuzetno važna podrška sindikata te da je vjeruje da ona neće biti zaustavljena jer već vidi neke pozitivne pomake.

'Svima uključenima u Cjelovitu kurikularnu reformu od iznimne je važnosti podrška sindikata jer time dokazuju da su aktivno uključeni u kvalitativne promjene u sustavu obrazovanja', rekao je Jokić.

'Reforma nije i neće biti izgladnjivana već se i sada pokazuju prvi operativni koraci kojima vlast dokazuje podršku procesu. Uvjeren sam u iskrenost podrške prvog potpredsjenika Vlade Tomislava Karamarka i predsjednice Kolinde Grabar Kitarović', poručio je Jokić.

Zašto je reforma kurikuluma neophodna?

Zadarski pedagog ističe da je reforma prije svega važna zato što u Hrvatskoj nismo imali ozbiljnu reformu školskog sustava već nekih 40 godina.

'Posljednja, koja isto tako nije bila cjelovita, koju kolokvijalno zovemo Šuvarovom, provedena je sredinom 1970-ih, a odnosila se samo na srednjoškolsko obrazovanje. U ovih 25 godina hrvatske samostalnosti mi ne samo da nismo imali cjelovitu reformu, nego nismo imali ni dugoročno održivu reformu koja bi dugoročno izdržala u sustavu. Imali smo neke parcijalne pokušaje koji su u pravilu dolazili od politike i u pravilu završavali s mandatima u kojima su stvarane. Primjer je Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS). Ja sam bio jedan od recenzenata tog programa. On je službeno još uvijek na snazi u školama, međutim, zbog niza razloga, a osobito zato što nastavnici nikada nisu usavršavani za takav način rada, on je ostao mrtvo slovo na papiru. Bolonjska reforma nije odmakla puno dalje od toga. I ona ima vrlo ozbiljnih strukturnih problema. Dio njih također proizlazi iz činjenice da je inicirana samo na formalnoj razini dok se suštinski odnos studenata i nastavnika nije promijenio, odnosno poboljšao', naglasio je Radeka pojasnivši zašto s reformama već odavno kasnimo:

'Da me je netko prije 40 godina pitao kakva je naša škola, rekao bih da je izvrsna. Da me je pitao prije 20 godina, rekao bih da je dobra, ali da ima problema. No sada kada me pitaju, ja kažem da je jako loša. Zašto? Škola se zapravo uopće nije promijenila u zadnjih 40 godina, osim što imamo nekih promjena u sadržaju programa i u tome što imamo povratak gimnazijama nakon Šuvarove reforme. U 40 godina cijelo društvo se stubokom promijenilo. Istovremeno je sustav školstva, koji ne samo da bi trebao pratiti promjene, već bi trebao biti korak ispred, ostao začahuren. Ovo je prvi put da je politika otvorila prostor struci te da se okupio veliki broj kompetentnih stručnjaka koji su pod okriljem politike samo u smislu da su od nje dobili organizacijske preduvjete'.

Stručnjaci nisu birani politički!

Na pitanje slaže li se s percepcijom nekih kritičara i političkih čelnika iz Domoljubne koalicije da su stručnjaci koji su radili na reformi bili birani po ideološkom ključu, Radeka odgovara rezolutno: 'Apsolutno ne!'

'Natječaj je bio otvoren poziv svim stručnjacima i svatko se mogao prijaviti. Koliko znam nitko nije bio odbijen, a proveden je samo kvalifikacijski dijalog kako bi se utvrdile kompetencije ljudi. No selekcija nije rađena ni po kojoj drugoj osnovi. U radu je sudjelovao vrlo širok spektar javnosti', kaže Radeka.

Ističe da je važno imati na umu da s ovom reformom proces nikako neće završiti:

'Tu nije riječ o činu već o procesu. Sadržajno rasterećenje bit će prvi korak naprijed, no neće biti i dovoljan ako se ne dogodi promjena odnosa učitelja i učenika na takav način da sadržaj ne bude dominantni cilj već sredstvo razvoja pojedinca. To nije floskula, to je suštinska razlika između tradicionalnog sustava školovanja, kojeg je Hrvatska tipičan obrazac, i cjeloživotnog učenja u kojem se školovanje drugačije čak i zove – inicijalno obrazovanje. Time se čak i terminološki hoće reći da se sustavom žele dati tek temeljne kompetencije, a pojedinci pripremiti da se dalje samostalno razvijaju. Mi danas imamo pasivnog učenika zatrpanog sadržajem koji se, kada završi školovanje, nije sposoban samostalno razvijati.'

Zašto građanski mora biti zaseban?

Naš stručnjak je objasnio i zašto građanski odgoj ne bi trebao ostati međupredmetnom temom.

'Problem je u tome što se međupredmetne teme pokrivaju preko satova razredne zajednice i kroz razne projektne aktivnosti. Ni u jednom niti u drugom slučaju mi nemamo specifičan profil nastavnika koji bi realizirali. Oni svi dolaze iz svih mogućih struka budući da kao razrednici mogu biti projektno angažirani. To pak znači da nemamo formalno obrazovane stručnjake za građanski odgoj, a nažalost iskustvo pokazuje da nam kronično nedostaje sredstava čak i za bazično usavršavanje nastavnika. Kako bismo onda mogli očekivati da ćemo moći sve nastavnike, svih struka, usavršavati u toj temi? Stoga smatramo da nam treba zaseban predmet, mada razumijem trenutnu situaciju u kojoj su učenici preopterećeni. Mislim da bi se s vremenom, kroz reformu, građanski odgoj trebao uvesti kao zaseban predmet kako je to slučaj u mnogim europskim zemljama.

Uz Radeku, na okruglom su stolu sudjelovali brojni panelisti i zainteresirani. Među ostalima tu su bili čelnici tri reprezentativna sindikata - Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Nezavisnog sindikata zaposlenih u školama Hrvatske i Sindikata hrvatskih učitelja. Uz njih sudjelovala su i dvojica profesora s Fakulteta političkih znanosti - prof. Berto Šalaj i prof. Zoran Kurelić te, Ondina Mesar, voditeljica građanskog odgoja i obrazovanja, jer je podtema bio građanski odgoj, te naravno čelnik Ekspertne skupine Boris Jokić.