NOVA VRSTA, NOVE MJERE

Uzbuna zbog invazivnih komaraca na grobljima po Zagorju

01.04.2016 u 12:42

Bionic
Reading

Vijest da su se zagorskim grobljima raširili invazivni tigrasti komarci koji mogu biti prijenosnici opasnih, pa i smrtonosnih zaraznih bolesti poput zike, denge i čikungunje, uznemirila je hrvatske građane iako je zapravo krenula od uobičajenog godišnjeg izviješća djelatnika Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ)

To nikoga ne bi trebalo čuditi jer se posljednjih mjeseci u medijima jako puno pisalo o epidemiji zike koja je zahvatila južnu i središnju Ameriku pa i dijelove sjeverne, a pojedinačni uvezeni slučajevi zabilježeni su i u Europi. Prizori oboljele novorođenčadi s mikrocefalijom, donosno abnormalno nerazvijenim glavama i mozgovima, malo koga su ostavili ravnodušnim. Osim toga uskoro se spremaju i Olimpijske igre upravo u žarištu epidemije Brazilu, a u našim krajevima počinje sezona komaraca koji su ključni prijenosnici virusa.

U Zavodu ističu da je za suzbijanje glavnog prijenosnika, invazivnog azijskog tigrastog komarca, zbog njegovih neobičnih svojstava, važnije odgovorno ponašanje stanovništva od uobičajenih larvicidnih i adulticidnih mjera, odnosno zaprašivanja ličinaka i odraslih kukaca.

Posebna vrsta, posebne mjere

Azijski tigrasti komarac Aedes albopictus u Hrvatskoj je stalno prisutan od 2004. godine, a on je uz egipatskog tigrastog komarca Aedes aegypti glavni mogući prijenosnik virusa zike.

Naša epidemiologinja Iva Pem Novosel iz HZJZ-a kaže da je on invazivan, odnosno da se uspješnije širi i postupno istiskuje domaćeg Culexa, iz dva ključna razloga – zato što zimi lakše podnosi niske temperature iako je podrijetlom iz tropskih krajeva te zato što mu za preživljavanje larvi ne trebaju vode stajačice, jezera, bare i lokve, već mu je dovoljno tek nešto vlage. Ovo drugo posebno je važno znati jer podrazumijeva posebne mjere prevencije. Naime, Aedes albopictus uspješno će se razmnožavati gdje god postoji čak i malena teglica s vodom, vaza za cvijeće, tanjurić za vazu, automobilska guma pa čak i neka odbačena igračka s udubinom ili nešto slično. Istovremeno tigrasti komarci vole blizinu ljudi jer ženka komarca mora imati krvni obrok kako bi mogla razviti i položiti jaja u vodu. U vodi se iz jajašaca razvijaju ličinke, iz ličinaka nastaju kukuljice, a iz kukuljica izlijeću odrasli komarci. Groblja su stoga idealna mjesta za njihovo razmnožavanje!

Vektori za širenje zaraznih tropskih bolesti poput zike, čikungunje i denge, su komarci iz skupine Aedes. Aedes aegypti je primaran, a Aedes albopictus potencijalan vektor. Za domaće vrste kao što su Culex i poplavni Ochlerotatus potrebne su veće količine vode, a oni su također osjetljiviji na zimske promjene temperature.

Zanimljivo je da virusi zika i denga spadaju u istu skupinu virusa – flavivirusa, dok je uzročnik čikungunje sličan, ali ne i srodan. Komarac Culex prenosi pak virus Zapadnog nila.

Komarac Aedes albopictus već je raširen Europom, osobito mediteranskim krajevima, ali i mnogim sjevernim zemljama poput Nizozemske gdje postoji jak trgovački pomorski i avionski promet. Obično u Europu stiže u nekim spremnicima vode kao što su automobilske gume, vaze i sl. U Europi se u novije vrijeme širi i Aedes japonicus.

Sezona počinje s prvim toplinama

Pem Novosel kaže da sezona razvoja komaraca počinje čim krenu temperature preko 15 stupnjeva Celzijevih, a osobito iznad 25.

'O temperaturama ovisi i duljina trajanja ciklusa njihova razvoja. Ljeto im je idealno jer su tada razdoblja toplog vremena duža, no to ne znači da se neće početi razvijati i u proljeće, ako je toplo', kaže Pem Novosel.

U veljači i ožujku 2016. u Europi su zabilježeni slučajevi uvoza zika virusa, među ostalim i u susjednoj Austriji i Sloveniji. No za sada prijenos s čovjeka na čovjeka nije zabilježen u Europi, prije svega zato što sezona komaraca još nije počela.

Hrvatska ima odlična pravila, ali...

Pem Novosel kaže da Hrvatska, prema pravilima prevencije komaraca spada u naprednije europske zemlje.

'Europa u svojim smjernicama uglavnom ističe samo mjere osobne zaštite. U njima se uopće ne spominju dezinsekcijske mjere zbog specifičnih svojstava Aedesa albopictusa kojega je vrlo teško iskorijeniti zaprašivanjem po vodama stajačicama. Stoga se posebno ističu mjere koje ljudi sami trebaju poduzimati u svojim vrtovima, na terasama i balkonima. Preporučuje se da se s otvorenih prostora uklone svi spremnici vode, a ako to nnije moguće, potrebno je pokriti ih poklopcima ili mrežicama koje će dobro blokirati put do vode. Sve vlažne površine dobro je isušiti, a u tanjuriće za vaze preporučljivo je usipati pijesak ili zemlju. U ljekarnama se mogu nabaviti i larvicidna sredstva koja ljudi mogu dodati u vodu. Mjere zaprašivanja obično se primjenjuju kada se komarci masovno razmnože, kada ih ne uspijemo suzbiti preventivnim mjerama', ističe Pem Novosel.

Hrvatska, za razliku od većine europskih zemalja ima jako dobre planove prevencije i dezinsekcije. Međutim, one se provode u skladu s financijskim mogućnostima i ovise o situacijama u lokalnim zajednicama županijama, gradovima i općinama.

'Županije i općine koje imaju dovoljna sredstva za tu svrhu, provode mjere. Što se planiranja tiče spadamo u razvijene zemlje, međutim, provođenje nam ne funkcionira uvijek i svugdje', kaže naša epidemiologinja.

Cjepiva protiv zike neće biti još godinama

Cjepivo protiv zike za sada ne postoji, a ako će se i ići u njegovo razvijanje, prema informacijama Svjetske zdravstvene organizacije neće ga biti još najmanje pet, a možda i više godina.

'Razvoj svakog lijeka, pa i cjepiva uobičajeno traje pet do deset godina. U slučaju zike preko 80 posto ljudi ima nesimptomatski razvoj bolesti. Ona je uglavnom blaga i prolazi bez posljedica, osim kod trudnica kod kojih je nedavno dokazana veza između infekcije i ozbiljnih problema s fetusom. Zaraze se također trebaju čuvati ljudi slabog obrambenog sustava, poput oboljelih od HIV-a ili kroničnih bolesnika. Trudnicama se ne preporučuje putovanje u zemlje koje su žarišta epidemije, a ako ih ne mogu izbjeći, preporučuju im se jake mjere osobne zaštite i kasnije redovne mjesečne kontrole ploda', kaže Pem Novosel koja kaže da je glavna uloga HZJZ-a u ovom kontekstu savjetodavna i edukacijska.

U tu svrhu, ističe, pripremaju se i tiskani promotivni materijali kako za moguće putnike tako i za građane koji bi trebali sudjelovati u prevenciji, odnosno eradikaciji komaraca.