WHO O DEBLJINI, DUHANU...

Koliko dugo žive Hrvati, a koliko drugi u Europi?

30.09.2015 u 10:39

Bionic
Reading

Alarmatno visoke razine pretilosti, alkoholizma i pušenja i dalje uzrokuju previše preranih smrti u Europi unatoč velikim postignućima u javnom zdravlju i rastu očekivane životne dobi, objavila je u srijedu Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)

Regionalni europski ogranak WHO-a ima 53 članice, uključujući Rusiju, Izrael i neke srednjoazijske zemlje, i u njima je ostvaren napredak u nastojanju da se do 2020. godine prepolovi postojeća stopa preranih smrti. Cilj je da se u regiji broj smrtnosti od srčanožilnih bolesti, raka, dijabetesa i kroničnih bolesti dišnih puteva smanjuje za 1,5 posto godišnje.

Iako je regija na putu da to ostvari, "razina konuzmacije alkohola, pušenja i broj gojaznih osoba, što su najveći rizici za prijevremenu smrt, i dalje je alrmantno visok", navodi regionalni WHO.

Čak 59 posto stanovnika je prekomjerne tjelesne težine ili pretilo, 30 posto ih puši, a oko 11 litara čistog alkohola popije se godišnje po glavi stanovnika. Po debljini je Europa druga regija svijeta iza Amerika, a po konuzumaciji duhana i alkohola najgora je u svijetu.
Andora, Turska, Malta, Češka i Britanija zemlje su najvećom stopom odraslih s prekomjernom težinom, navodi se u izvješću. U Hrvatskoj postotak ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom (indeks tjelesne mase preko 25) iznosi 59 posto, a pretilih (BMI preko 30) ima 24 posto.

Očekivani životni vijek za žene varira od 69,8 godina u Turkmenistanu do 85,4 godine u Francuskoj, a za muškarce od 62,5 godine također u Turkmenistanu do 84,1 godine u Izraelu i Švicarskoj. U Hrvatskoj muškarci mogu očekivati da će doživjeti 74, a žene 80,7 godina.