U nalazištu u Južnoafričkoj Republici tijekom iskapanja 2013. i 2014. pronađeno je oko 1.550 fosilnih ostataka dijelova kostura najmanje 15 individua, kako djece tako i odraslih i starijih.

Nalazište, duboka špilja poznata kao Rising Star, udaljena oko 50 km sjeverozapadno od Johanesburga popularno je odredište speleologa još od 1960-ih godina. No ključno otkriće dogodilo se tek prije par godina kada su špiljari Steven Tucker i Rick Hunter istražujući neke dublje prolaze i prostorije u Rising Star nabasali na gomile kostiju. Činjenica da su kosti sve odložene na jednom mjestu ukazuje na mogućnost da je ovaj ljudski predak prakticirao ritualno pokapanje.

Stručnjaci smatraju da će novo otkriće predstavljeno u časopisu Elife promijeniti shvaćanje ljudskih predaka. Kako pokazuje naziv Homo, drevno je biće pripadalo istoj skupini kao i suvremeni čovjek. Naziv naledi dobio je po špilji jer ta riječ na jeziku sesoto znači zvijezda.

Starost nalaza procijenjena je na između 2,5 i 3 milijuna godina što znači da je bio jedan od najstarijih iz našeg roda kojem pripadaju i vrste kao što su Homo habilis i Homo erectus. Fosili su datirani dva puta, no konačnu starost tek će trebati definitivno utvrditi.

Prema voditelju studije, dr. Leeu Bergeru, antropologu sa Sveučilišta Witwatersrand, naledija ne bi trebalo smatrati karikom koja nedostaje već prije mostom između primitivnih dvonožnih primata i ljudi.

Berger je inače jedan od rijetkih antropologa koji već niz godina vjeruju da bi južna Afrika mogla biti domovina najranijih predaka s ljudskog evolucijskog stabla. Većina drugih svoja su istraživanja provodili u sjevernijim dijelovima kontinenta u Keniji i Etiopiji gdje je pronađena slavna Lucy.

Zanimljivo je da se u objavljenoj studiji u tumačenju značajki fosila spominje i nalazište neandertalca u Krapini. Autori ga ističu kao najranije svjetsko otkriće velikog broja ostataka čak 23 individue.

Sudionici istraživanja smatraju da je nalaz vrlo zanimljiv i zbog toga što se uklapa među nova otkrića diljem svijeta koja sve jasnije pokazuju da je priroda eksperimentirala s brojnim različitim rješenjima od kojih je konačno prevladalo samo jedno – suvremeni čovjek.

Homo naledi je značajno drugačiji od drugih primitivnih hominida dosad pronađenih u Africi. Neke su mu kosti primitivnije nego u australopitecina koji se smatraju ranim ljudskim precima. S jedne strane imao je primitivna ramena i zdjelicu te malen mozak, zapremine manje od 560 cm3, značajno manje od primitivnog H. erectusa koji je imao oko 900 cm3. S druge imao je dosta napredan oblik lubanje, te kosti prstiju i zgloba ruke. Imao je i duge noge te prilično suvremena stopala i bedrenu kost tako da mu kostur u cijelosti dosta podsjeća na kostur djeteta. Gornji dio strukture kostura bio mu je više nalik na majmuna nego na čovjeka, a donji obratno.