Otkriće koje će promijeniti medicinske udžbenike moglo bi imati važne implikacije u liječenju brojnih bolesti od autizma do Alzheimera i multiple skleroze.

Tim s University of Virginia School of Medicine ističe da je neshvatljivo kako su ove žile ostale nezapažene dok je cijeli limfni sustav u tijelu podrobno zabilježen.

'Umjesto da se pitamo: 'Kako proučavati imunološki odgovor mozga?' i 'Zašto oboljeli od multiple skleroze imaju imunološke napade?', ovim problemima sada možemo pristupiti mehanicistički jer je mozak poput svakog drugog tkiva povezan s perifernim obrambenim sustavom preko limfnih žila', rekao je dr. Jonathan Kipnis, profesor na UVA Department of Neuroscience.

'To potpuno mijenja način na koji smo doživljavali neuro-imunološku intereakciju. Do sada smo je uvijek percipirali kao nešto ezoterično što se ne može istraživati. No sada možemo postavljati mehanicistička pitanja. Vjerujemo da ove žile mogu imati ključnu ulogu u svakoj neurološkoj bolesti koja ima imunološku komponentu ', dodao je.

Šok i nevjerica

Dr. Kevin Lee, čelnik UVA Department of Neuroscience kaže da je prvi puta kada su mu kolege predstavili rezultate rekao samo jedno: 'Morat će mijenjati udžbenike'.

Čak je Kipnis u početku bio skeptičan. 'Stvarno nisam vjerovao da u tijelu postoje strukture kojih nismo svjesni. Mislio sam da je tijelo već mapirano. Mislio sam da su takva otkrića dovršena negdje sredinom prošlog stoljeća. No čini se da nisu', rekao je Lee.

Za otkriće novog sustava žila najzaslužniji je Antoine Louveau, postdoktorand u Kipnisovu laboratoriju.

Louveau ih je pronašao nakon što je razvio posebnu metodu postavljanja meninga miševa (membrana koje prekrivaju mozak) na mikroskopske preparate radi istraživanja.

'Učvrstili smo meninge unutar dijelova lubanje kako bi tkivo ostalo očuvano u fiziološkom stanju, a potom smo napravili disekciju. Da smo to napravili drugačije ne bi nam uspjelo', rekao je.

Promatrajući preparate Louveau je uočio da su obrambene stanice raspoređene u tokovima koji su bili nalik na sustav žila. Potražio je žile i na svoje veliko iznenađenje otkrio da stvarno postoje.

Kipnis kaže da su limfne žile ostale neprimijećene jer su vrlo dobro sakrivene; protežu se uz glavnu krvnu žilu koja ide iz sinusa kroz područje koje je vrlo teško snimati.

'Toliko je blizu krvne žile da je jednostavno ne vidite ako ne znate što tražite', pojasnio je.

Otkriće limfnih žila otvara brojna pitanja na koja će sada trebati pronaći odgovore, među ostalim i kako funkcionira mozak, a kako bolesti koje ga napadaju kao što su primjerice autizam, multipla skleroza i Alzheimer.

'Kod Alzheimera u mozgu se nakupljaju velike grudice proteina. Mi mislimo da bi se one mogle nakupljati jer ih ove žile ne uklanjaju dovoljno efikasno', rekao je istaknuvši da se novootkriveni sustav mijenja sa starenjem.