KLJUČNI DIO SLAGALICE

Lubanja otkrila gdje smo se seksali s neandertalcima

29.01.2015 u 12:44

Bionic
Reading

Drevna lubanja, pronađena u nalazištu na sjeveru Izraela, otkrila je neke nove, dosad nepoznate činjenice o seobi suvremenih ljudi iz Afrike po svijetu

Poveći dio lubanje, najvjerojatnije ženske, iskopan je u pećini Manot u Galileji. Suvremenim tehnikama datiranja starost nalaza koji ima ključne karakteristike Homo sapiensa koji je prvo naselio Europu, a potom i svijet, procijenjena je na 55.000 godina.

Sudionici istraživanja kažu da nalaz ima dvostruki značaj: 1) potvrđuje teoriju prema kojoj je Homo sapiens prije nekih 60.000 godina iz Afrike krenuo u ostatak svijeta i 2) predstavlja prvi dokaz da je Homo sapiens ovo područje nastanjivao u isto vrijeme kada i neandertalci (Homo neanderthalensis), naši najbliži izumrli rođaci s kojima smo se križali.

Prema voditelju studije Israelu Hershkovitzu sa sveučilišta u Tel Avivu, lubanja predstavlja 'važan dio slagalice velike priče o ljudskoj evoluciji'.

Potvrda nalaza o seksu iz naše Vindije

Ranija genetska istraživanja pokazala su da se Homo sapiens tijekom svoje migracije susretao i križao s neandertalcima negdje u vrijeme iz kojega datira pronađena lubanja. Većina ljudi euroazijskog podrijetla u svojim genima nosi tragove – između jedan i četiri posto - genoma neandertalaca, pokazala je jedna studija objavljena 2010. Za ovo otkriće bili su ključni nalazi uzeti iz fosila triju neandertalaca pronađenih u svjetski poznatoj spilji Vindiji kraj Ivanca u Hrvatskoj. Datiranje radioaktivnim izotopom ugljika utvrdilo je da su kosti iz Vindije stare između 38 i 44 tisuće godina. Jedno istraživanje objavljeno 2014. pokazalo je da smo križanjem s neandertalcima naslijedili svijetlu put i kosu te plave oči, ali i neke bolesti, od dijabetesa, preko Chrona do sklonosti ovisnosti o pušenju.

'Koegzistencija ove dvije populacije na uskom geografskom području u vremenu u kojem genetski modeli predviđaju njihovo križanje ukazuje na vjerojatnost da je do križanja moglo doći upravo na području Levanta', rekao je Hershkovitz.

Neandertalci, koji su imali nešto grublju, mišićaviju tjelesnu građu i izraženije arkade, nastanjivali su Europu u razdoblju prije 350.000 i 40.000 godina. Izumrli su nakon dolaska Homo sapiensa koji se prvi put pojavio u Africi prije 200.000 godina. Spiljsko nalazište u Izraelu s kostima životinja, oruđima za lov i ukrasima od školjkica, otkriveno je 2008. tijekom radova na kanalizaciji. Nalazi se upravo na putu kojim se Homo sapiens selio iz Afrike prema Bliskom istoku i Europi.