DOŽIVLJAJ UČENIKA

Veze i snalažljivost učenicima su važniji od obrazovanja

03.12.2014 u 14:53

Bionic
Reading

Hrvatski učenici osmih razreda smatraju da je visoko obrazovanje vrijedno i važno za kvalitetu života, međutim istovremeno ne vjeruju da je ono potrebno za bogatstvo i slavu, a također ne smatraju da se nastavnici i obrazovanje u našem društvu dovoljno cijene

Također sumnjaju u pravednost obrazovnog sustava - smatraju da se u njemu može lakše napredovati zahvaljujući vezama i snalažljivosti nego sposobnostima učenja, pokazalo je novo istraživanje.

Obrazovanje i nastavnici u RH se ne cijene

Rezultati studije 'O učenju 2014.' koju je u svih 109 osnovnih javnih škola Grada Zagreba proveo Institut za društvena istraživanja (IDIZ) u suradnji sa Županijskim stručnim vijećem pedagoga pokazuju da nešto malo više od pola učenika smatra da se obrazovanje u Hrvatskoj cijeni.

S tvrdnjom da se u Hrvatskoj obrazovanje cijeni ne slaže se veći postotak učenika slabijeg uspjeha. No posebno je zanimljivo da je najmanji postotak onih koji se s njom potpuno slažu u skupini najuspješnijih učenika.

'Usprkos činjenici da se veći dio slaže s tvrdnjom, zbog dobi učenika ovi su rezultati pomalo zabrinjavajući. Vrlo je teško izgraditi pozitivan stav prema učenju i obrazovanju te posebice ojačati navike učenja ako učenici doživljavaju da se ono u što ulažu trud i napor ne cijeni', ističu autori istraživanja dr. sc. Boris Jokić i dr. sc. Zrinka Ristić Dedić iz IDIZ-a.

Silno lošu sliku pokazuju i odgovori na pitanje smatraju li da se nastavnici, koji bi im trebali biti uzor, u Hrvatskoj ne cijene dovoljno.

Rezultati pokazuju da se oko dvije trećine učenika slaže s ovom tvrdnjom, pri čemu jedna petina učenika izražava potpuno slaganje. Gotovo tri četvrtine najboljih učenika pristaje uz tu tvrdnju, a izrazito je malen udio učenika u ovoj kategoriji koji tvrdnju u potpunosti odbacuju.


Koliko se cijene nastavnici? IDIZ


361116, 360299, 351857, 302402
Obrazovanje je važno za dobar posao

Većina učenika osmih razreda, osobito djevojčica, smatra da je studiranje važno za nalaženje dobrog posla.

Čak tri četvrtine učenika slažu se s tvrdnjom da je teško naći dobar posao bez završenog fakulteta, a manje od 10 posto se uopće ne slaže.

Dominantan stav o važnosti fakultetske diplome za nalaženje dobrog zaposlenja jasno je povezan s činjenicom da je ranije objavljeni dio studije pokazao da preko 80 posto učenika u budućnosti želi studirati. Vjera u bolju budućnost s diplomom izraženija je kod boljih učenika, kao i kod djece roditelja s visokim obrazovanjem.

Veze, roditelji i snalažljivost važniji od učenja

Posebno je šokantan rezultat studije koji pokazuje da gotovo dvije trećine učenika smatraju da su za upis na fakultet u Hrvatskoj važnije druge stvari - snalažljivost, osobne veze, roditelji itd. - od sposobnosti učenja.

'Ovakvi rezultati mogu začuditi s obzirom na činjenicu da su u posljednjih šest godina postupci upisa u visoko obrazovanje, koji se temelje na polaganju državne mature i centraliziranom upisnom postupku, uvelike smanjili mogućnost koruptivnog djelovanja pri upisu studijskih programa. Izgleda, međutim, da učenici s tim činjenicama nisu upoznati, odnosno da vlastitu prosudbu temelje na općoj percepciji stanja u društvu i prevladavajućem mišljenju o presudnosti postojanja osobnih veza i poznanstava za postizanje određenih životnih ciljeva u Hrvatskoj', tumače autori.


Koliko je što važno za uspjeh? IDIZ


Za slavu i bogatstvo ne treba obrazovanje

Još jedan rezultat koji je odraz percepcija procesa u aktualnoj društvenoj stvarnosti jest onaj koji pokazuje da tek manji dio učenika povezuju ishode 'biti poznat', 'biti ugledan' i 'biti bogat' s uspjehom u školi.

S tvrdnjom 'Većina poznatih osoba u našoj zemlji bile su uspješni učenici' u novom istraživanju slaže se nešto više od četvrtine učenika, a s tvrdnjom 'Ugledne osobe u našoj zemlji bile su uspješni učenici' oko 40 posto učenika. Nešto manje od polovine učenika slaže se s tvrdnjom 'Da bi se postalo bogat u Hrvatskoj, važno je biti uspješan u učenju'. Najslabija povezanost ishoda 'biti poznat' s uspješnošću u školi vjerojatno je povezana s učeničkim shvaćanjem pojma 'poznate osobe' kao celebrityja, odnosno osobe iz svijeta zabave i medija.

Već sa 14 ne vjeruju u sustav!

Autori studije upozoravaju da činjenica da gotovo dvije trećine učenika smatraju da su 'za upis na fakultet u Hrvatskoj od sposobnosti učenja važnije snalažljivost, osobne veze i roditelji' svjedoči o dubokim poremećajima prevladavajućih sustava društvenih vrijednosti i preslikama dominantnih društvenih obrazaca na područje obrazovanja. Posebno je uznemirujući podatak taj da se broj učenika koji smatraju da obrazovni sustav nije postavljen na meritokratskim, nego na potencijalno koruptivnim temeljima značajno povećao u odnosu na 2007. kada je provedeno prvo istraživanje.

'Kombinacija visokih obrazovnih očekivanja učenika i njihovih roditelja, slabo razvijenih navika vezanih uz učenje, činjenice da obrazovni sustav ne poučava učenike kako učiti i percepcije Hrvatske kao društva u kojem se obrazovanje nedovoljno cijeni može imati vrlo negativne posljedice u budućnosti. Jasno je da sklop ovih elemenata ne doprinosi razvoju osoba koje znaju učiti i koje učenjem mijenjaju kontekst, koji već s četrnaest godina doživljavaju nepovoljnim za obrazovanje i učenje. Istovremeno, društvene posljedice su takve da se može očekivati reprodukcija negativnih obrazaca poput učenja isključivo za ispitivanje, produkcije visokoobrazovanih pojedinaca koji ne znaju učiti te korištenja istih onih obrazaca koji karakteriziraju hrvatsko društvo poput korupcije, nepotizma i korištenja poznanstava za napredovanje u društvu', ističu Jokić i Ristić Dedić.