Koliko su pametne i radoznale, dobro ilustrira i video zabilježen 6. srpnja u vodama Jacksonvillea na Floridi. Podvodni snimatelj Joe Kistel iz neprofitne organizacije TISIRI snimao je koraljne grebene kada mu je prišla radoznala hobotnica koja je već ranije imala bliske susrete s roniocima. Inteligentni beskralježnjak je navalio na kameru i počeo je demontirati – prvi mu se na meti našao utikač.

Kistel se konačno morao poigrati s hobotnicom kako bi je pridobio da mu vrati oteti dio.

'Mislim da je jednostavno bila znatiželjna. Vidjela je nešto neobično i poželjela to uzeti', rekao je snimatelj.

Znanstvenici priznali hobotnici da ima svijest

Skupina kognitivnih neuroznanstvenika, računalnih neuroznanstvenika, neuroanatoma, neurofarmakologa i neurofiziologa na Sveučilištu Cambridge 2012. sastavila je i potpisala dokument nazvan Cambridge Declaration on Consciousness kojim je službeno potvrđeno da hobotnice imaju svijest.

'Dokazi pokazuju da ljudi nisu jedinstveni posjednici neuroloških supstrata koji stvaraju svijest', piše u priopćenju skupine. 'Životinje poput sisavaca i ptica te mnoga druga stvorenja, uključujući hobotnice, imaju iste neurološke supstrate.'

Hobotnice su jedini beskralježnjaci koji su dobili to važno priznanje. Brojne studije potvrdile su da je ono zasluženo. Omjer veličine njihova mozga i tijela veći je nego kod mnogih kralježnjaka, primjerice riba i gmazova. Jedno istraživanje iz 2009. utvrdilo je da neke hobotnice sakupljaju ljuske od kokosa i od njih stvaraju pokretna skloništa, što je dokaz da koriste oruđe. Neke druge studije pokazale su da imaju vrlo sofisticiranu prostornu navigaciju i pamćenje. Biolozi tvrde da u divljini znaju točno procijeniti koliko kamenja trebaju prikupiti kako bi suzile otvor u kojem se skrivaju. U laboratorijskim eksperimentima moguće ih je uvježbati da razlikuju brojne oblike i uzorke, a istraživanja su pokazala i da uče opažanjem. Znaju se i igrati – u akvarijima će, primjerice, puštati boce u kružne struje i ponovno ih hvatati. Također su sposobne odvrnuti poklopac staklenke kako bi došle do njihova sadržaja. Ribari tvrde da im se ponekad penju na čamce, otvaraju spremnike i odnose ulov iz njih. Kada love rakove s opasnim štipaljkama, prvo će ih zasuti tintom da bi ih zbunile i oslabile im vid, a potom će ih napasti sa stražnje strane, gdje ih ne mogu dohvatiti svojim snažnim kliještima.

Poznato je također da hobotnice imaju izuzetno razvijene oči i vid. Jedan je eksperiment pokazao da vole gledati televiziju visoke rezolucije, odnosno da ih HDTV znatno snažnije potiče na akciju od običnog televizora. U akvarijima bez zanimljivih sadržaja znaju pasti u depresiju.

U nekim zemljama, poput Velike Britanije, zaštićene su zakonima o sprečavanju okrutnosti prema životinjama koji se ne primjenjuju na druge beskralješnjake. U Hrvatskoj ih ima mnogo i nemaju takvu zaštitu.