PORTRET: VEDRAN MORNAR

Tko je 'radikal u obrazovanju' koji mijenja Jovanovića?

12.06.2014 u 15:36

Bionic
Reading

Od danas Željko Jovanović više nije na čelu jednog od zahtjevnijih resora u Vladi – Ministarstva znanosti i obrazovanja

Na njegovo mjesto premijer Zoran Milanović doveo je vanstranačkog kandidata, bivšeg dekana FER-a Vedrana Mornara koji se u medijima nerijetko predstavljao kao radikal u obrazovanju, pobornik ozbiljnih reformi u sustavu, po nekima čak i preambicioznih. No studenti i brojni suradnici doživljavaju ga kao vrlo stručnog, korektnog, pa i kao ugodnog čovjeka.

Tko je Vedran Mornar i kakav je bio put njegove karijere?

Rođen je u Zagrebu 1959. kao sin sportskog novinara Zvone Mornara iz Kaštela Novog. Pohađao je opću I. gimnaziju pa se očekivalo da će krenuti očevim stopama. Međutim, kako je sam objasnio 2011. u intervjuu Ivani Kalogjeri, ondašnjoj novinarki Jutarnjeg lista, a od prije dvije i pol godine Jovanovićevoj savjetnici, sudbina je htjela drugačije - razboljela mu se profesorica njemačkog, a škola je umjesto njemačkoga uvela kompjutorski jezik. Mladom Mornaru programiranje se dopalo, pa je sa 22 godine diplomirao na FER-u. 1987. i 1988. proveo je kao Fulbrightov stipendist na University of Southern California, u Los Angelesu, gdje je, kako kaže, shvatio da Amerikanci nisu ništa pametniji od nas. Doktorirao je 1990. na FER-u.

U dva mandata bio je njegov dekan, a prije toga i prodekan za nastavu. Bio je i predsjednik Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje te jedan od ključnih ljudi za provedbu državne mature. Već godinama se zalaže i za uvođenje tzv. male mature ili prijemnih ispita za srednje škole. 2010. se kandidirao za rektora Zagrebačkog sveučilišta, no njegove su se ideje navodno pokazale preradikalnima za mnoge u akademskoj zajednici pa je ispao već u prvom krugu.

Reforme koje je svojevremeno proveo na FER-u isticale su se kao najdosljedniji primjer provedbe Bologne pa su ih njegovi nasljednici ublažili. Kao jedan od njegovih zanimljivijih poteza posebno se ističe smanjenje broja usmenih ispita radi objektivnosti ocjenjivanja. Studenti FER-a i danas polažu uglavnom pismene ispite.

Akademsku zajednicu uzbunio je 2009. godine kada je objavio izračun prema kojem su neki studiji poput metalurgije po studentu apsurdno skupi (oko 1,6 milijuna kn), drugi, poput glume, skupi (900.000 kn), a neki mnogo perspektivniji poput FER-a relativno jeftini (126.000 kn). Prema tom izračunu neki neperspektivni studiji, s kojima se teško nalazi posao, državu koštaju kao četiri liječnika kojih uvijek nedostaje.

Mornar se također zalaže da se broj predmeta i njihov obim u osnovnim i srednjim školama smanje kako bi se olakšale preopterećene torbe i glave učenika koji, prema njegovom osobnom izračunu, na nastavi, u pisanju zadaće i u učenju provode više vremena nego roditelji na poslu.

Uspješno je surađivao sa sva tri svoja prethodnika - Jovanovićem, Primorcem i Fuchsom. Trenutno radi na FER-ovom Zavodu za primijenjeno računarstvo i predaje više predmeta na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju.

U Hrvatskoj i svijetu obnašao je brojne funkcije – bio je član Senata, Vijeća tehničkog područja, Investicijskoga odbora BICRO-a, Povjerenstva za provedbu državne mature, Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, Vijeća za nacionalni inovacijski sustav te IEEE Computer Societyja, najvećeg od 38 tehničkih udruženja koja predvodi IEEE Technical Activities Board. Redoviti je član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske.

U intervjuu za tportal u srijedu je rekao kako mu je prihvaćanje resora na kojem su dosad redom polomili zube svi ministri bilo teška odluka, osobito jer mu za neke značajne pomake nije ostalo puno vremena.

'Tu ja osobno i moja obitelj puno gubimo, međutim takvu ponudu je nepristojno odbiti i mislim da kada pričaš naokolo da imaš nekih ideja kako nešto popraviti i kada ti netko kaže 'evo, izvoli', mislim da je to offer you can not refuse', rekao je budući ministar.