Svijet RASLOJAVANJE U SLOVENIJI

Sve veći broj beskućnika i socijalno ugroženih

Zbog raslojavanja izazvanog ekonomskom krizom i gubitkom radnih mjesta u Sloveniji je socijalno ugroženo oko 300.000 ljudi, četvrtina stanovništva svojim prihodima jedva pokriva osnovne životne potrebe, a najugroženija kategorija su oni koji se suočeni s hladnoćom ovih dana češće javljaju u azile za beskućnike u svim većim gradovima i kojih je po službenim procjenama između 1000 i 1500, prenijeli su u petak slovenski mediji

'Socijalno ugroženih, beskućnika ili onih koji su na najboljem putu da to postanu je sve više, a broj besplatnih obroka koje dijelimo svake godine poveća se za 15 posto', izjavio je za internetski portal Siol Telekoma Slovenije Boris Kosec, voditelj najvećeg ljubljanskog azila za beskućnike i socijalno ugrožene, koji na takvim mjestima mogu dobiti besplatno noćenje i topli obrok te se okupati. U slovenskoj prijestolnici djeluju četiri javna azila i nekoliko sličnih ustanova koje vode crkvene organizacije.

Država je za programe azila za beskućnike ove godine namijenila 640.000 eura, višestruko više nego prije tri-četiri godine, a beskućnicima svojim donacijama pomažu građani i neka poduzeća. Ovih dana, zbog pada temperatura, uz hranu je kao donacija najpoželjnija obuća i topla odjeća za zimu.

Po podacima državnog statističkog zavoda koje je dobilo ljubljansko Delo, u Sloveniji je zbog ekonomske krize i socijalnog raslojavanja trenutačno oko 15 posto stanovništva na rubu egzistencije. Broj nezaposlenih prešao je 'magičnu brojku' od 100.000, a četvrtina stanovništva zbog niskih primanja ima probleme pri osiguranju osnovnih životnih potreba, pa i hrane.

Prema podacima slovenskog statističkog zavoda za prošlu godinu, 24 posto zaposlenih u industriji ima bruto plaće manje od 800 eura, a 52 posto ispod 1000 eura u bruto iznosu, navodi vodeći slovenski dnevnik.

Ugroženi su i umirovljenici s najnižim mirovinama. Po podacima slovenskog zavoda za mirovinsko osiguranje, od 554.000 umirovljenika, njih više od 110.000 ima mirovine od 500 do 700 eura, a druga najveća skupina umirovljenika su oni s mirovinama od 700 do 1000 eura, piše list.

Najniže plaće su u prerađivačkoj industriji i trgovini, a riječ je o običnim radnicima. Viši socijalni sloj predstavljaju bogatiji poduzetnici i koja tisuća menadžera s individualnim kolektivnim ugovorima, čije bruto plaće iznose između 10 i 20 tisuća eura, dok je u srednjem sloju s plaćama koje osiguravaju normalnu ili bolju egzistenciju najviše zaposlenika u javnoj upravi koja broji oko 160.000 ljudi.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još