Svijet ARKTIČKI SPECNAZ

Tuljani koji spašavaju, štite, ubijaju i – čitaju?!

Nakon što su klimatske mijene na prelasku milenija pokazale da čak ni vječni led Arktika nije tako vječan, Rusija je krenula razvijati planove za stvaranje nove, možda i najvažnije svjetske pomorske rute. Pritom je reaktivirala tajna sovjetska istraživanja s tuljanima te možda došla na prag epohalnog zoološkog otkrića

Obnavljanje sovjetskog 'Sevmorputa' od Murmanska, preko Arhangelska, Diksona, Tiksija i drugih luka 'na granici svijeta i svemira', do Dalekog istoka, zahtijeva novu tehnologiju i radove u neistraženim ledenim dubinama. No još se nikakva tehnika ne može mjeriti s performansama koje daje suradnja čovjeka i autohtone životinje.

U tu svrhu od propasti je spašen Murmanski morski biološki institut, nekad tajni poligon na kojem su početkom 80-ih Sovjeti okupili geofizičare, akustičare i druge učenjake da bi stvorili dvije vrste životinja-ratnika: prvu za čuvanje legendarne nuklearne Sjeverne flote, a drugu za ubijanje neprijateljskih ronilaca.


Na scenu stupaju tuljani, inteligentni sisavci koji reagiraju na radiosignale, a sposobni su za nekoliko sekundi pregledati predmet na 30 metara dubine te još mnogo, mnogo toga.


Bolji rezultati nego s čovjekolikim majmunima

Vojna dresura morskih životinja sama po sebi nije novost. Još 70-ih godina Amerikanci su koristili zubate kitove za podvodno razminiranje, zaštitu, čišćenje luka i druge misije. Morski lavovi postali su svjetski poznati ratnici tijekom okupacije Vijetnama, a navodno su 30-ak godina kasnije, pri razminiranju iračke luke Umm Qasr, Amerikanci koristili i delfine.

Sovjeti su za to vrijeme u Sevastopolju na Crnom moru radili s delfinima, a u Vladivostoku s morskim lavovima. Zatim je cjelokupni pogon prebačen iza polarnog kruga u Murmansk. Delfini se, očekivano, nisu uspjeli prilagoditi na temperature zraka ispod -30 C, a mora ispod ništice. Tuljani su pak prednjačili inteligencijom i sposobnošću interakcije s čovjekom. Ruski znanstvenici tvrde da su se pokazali bistrijima i kreativnijima od delfina. Nakon nekoliko godina rada čak i oni manje nadareni u stanju su spasiti ronioca u nevolji pažljivo ga odvlačeći za ronilački kostim ili peraju. Tuljani mogu pomagati pri radovima u dubinama, donositi i odnositi instrumente te neusporedivo brže od čovjeka pregledavati stanje komunikacijskih kanala u dubinama na golemom teritoriju.

Mogu čuvati ulaze u luke, pregledavati brodove i postavljati signalne lampice pri pronalasku neobičnih predmeta. Neke tuljane krajem 80-ih počeli su trenirati za onesposobljavanje neprijateljskih 'ljudi-žaba'. Za tako nešto tuljanu je dovoljno uništiti roniočevu masku za disanje. 'Pod vodom se tuljan pretvara u pravi bolid. Mada se danas na internetu nađe raznih uputa kako se obraniti od životinja u moru, to je bedastoća. Nijedan čovjek nije uspio reagirati na iznenadni napad lica s velikim, dobroćudnim očima - ostali su bez kisika već za nekoliko sekundi', uvjerava Aleksandr Mihajljuk, trener tuljana na Murmanskom morskom biološkom institutu. Nakon raspada SSSR-a, taj se institut skoro ugasio, a njegove ste bivše stručnjake možda gledali u cirkusima ili oceanarijima od Moskve do Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Komunikacija s tuljanima: Put do ljudsko-životinjskog alfabeta?

U razgovoru za Ogonjok, Mihajljuk objašnjava da je za usađivanje određene navike kod tuljana nužno napraviti 1500 ponavljanja. Tvrdi da ti podvodni sisavci mogu usvojiti i ispunjavati na desetke zadaća koje su nezamislive čak i za čovjekolike majmune. Recimo, prepoznavati neke dvodimenzionalne crteže pa, primjerice, vaditi iz vode samo one stvari koje su označene znakom uskličnika. Znanstvenici pretpostavljaju da je razvoj takvog apstraktnog razmišljanja prvi korak u razradi alfabeta za komunikaciju sa životinjskim svijetom, piše Ogonjok.

Znanstvenici u Murmanskom institutu preživjeli su postkomunističko 'oslobođenje' 90-ih, kada su bili na rubu gladi i prepušteni poslovima u cirkusima, ali su neki izdržali i pritom svih ovih desetljeća razvili svestranost i nakupili golema interdisciplinarna znanja – o moru, Arktiku, tuljanima, ekologiji i još mnogočemu. Oni su, primjerice, danas jedan od svjetskih centara u kojima se istražuje zagonetka životinja koje mogu spavati samo jednom polovicom mozga, dok drugom ostaju čvrsto na javi. Ogonjok primjećuje njihovu zabrinutost zbog državnih planova o naftnoj i prometnoj eksploataciji sjevera. Sovjetski Savez već je prekrio dno mnogih polarnih priobalja bocama goriva, kilometrima zapletenih kablova i drugog hladnoratovskog otpada. Struku za svoj pothvat Rusija ima, ali veliko je pitanje kako će je i koliko konzultirati.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još