Svijet ODLIČNI UČENICI

Čimpanze postaju pametnije od lovaca?

  • Autor: NJD
  • 3.9.2010 17:50:21
  • 3.9.2010 15:20:34

Divlje čimpanze širom Afrike brzo uče kako zaobići stupice koje im postavljaju lovci na meso divljači tzv. bushmeat

Neke od njih u džunglama Gvineje naučile su prepoznavati zamke, a često ih čak namjerno deaktiviraju, a da se ne ozlijede, javlja u novom broju časopis Primates.

Na otkriće su sasvim slučajno naišli primatolozi Gaku Ohashi i prof. Tetsuro Matsuzawa iz Primate Research Instituta u Kyotu koji su proučavali društveno ponašanje čimpanza u zaštićenom području Bossou.

Istraživači u Africi inače se uglavnom žale da zamke krivolovaca u rezervatima uzrokuju brojne ozljede te da neke od životinja ugibaju u njima. Međutim, u Bossouu je zabilježeno vrlo malo ozljeda, što je neobično budući da čimpanze ondje žive blizu ljudskih naselja gdje klopke nisu rijetkost. Matsuzawa i Ohashi uspjeli su odgonetnuti ovu zagonetku. Tijekom svog istraživanja, u kojem su pratili pet odraslih i mladih mužjaka, više su puta vidjeli kako čimpanze pokušavaju deaktivirati zamke.

Tipična stupica kakvu postavljaju pripadnici plemena Manon u Bossouu sastoji se od čelične žičane petlje povezane lijanom s nekim savinutim štapom, često mladim stablom. Savijeno stablo napinje konopac, a kada životinja stane u omču, ona se steže oko njezine noge ili vrata. U zamke se životinje hvataju bez ikakve diskriminacije.

'Čini se da su čimpanze naučile koji su dijelovi stupice opasni, a koji ne', objasnio je Ohashi. U časopisu Primates tim opsuje šest odvojenih slučajeva u kojima su čimpanze uspjele deaktivirati stupice. One uglavnom rukama hvataju štapove i snažno ih tresu sve dok se zamka ne oslobodi. Ponekad ih lagano udaraju kao da ih iskušavaju prije nego što ih čvrsto zgrabe. Međutim, u svim slučajevima pažljivo izbjegavaju dodirivanje opasnih dijelova – žičane omče.

'Iznenadilo nas je ovakvo ponašanje', rekao je Ohashi. 'To je prvi put da vidimo da čimpanze neozlijeđene uništavaju zamke'.

Ovi rezultati također otkrivaju nove informacije o načinu na koji čimpanze prenose znanje. Naime, čovjekoliki majmuni uglavnom uče metodom pokušaja i pogreške. No budući da bi svaka pogreška u deaktivaciji zamki bila kobna, očito je da se u ovom slučaju tehnika prenosi s pokoljenja na pokoljenje. Ove pretpostavke potvrdio je primjer jednog mladunca koji je promatrao deaktivaciju stupice sve dok nije bila sigurna.

Stručnjaci upozoravaju da zamke za divlje životinje predstavljaju veliki problem u zaštiti ugroženih divljih čimpanzi.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još