Svijet PREDSJEDNIK STRANKE ILI DRŽAVE?

Vojvođanski Bunjevci tuže Tadića

Dok je hrvatski predsjednik Ivo Josipović s danom stupanja na dužnost zamrznuo svoje članstvo u SDP-u, srbijanskog predsjednika Borisa Tadića uopće ne smeta to što je istovremeno predsjednik Demokratske stranke. Upravo zbog toga Hrvatsko-šokačko-bunjevačka stranka iz Vojvodine Tadića je tužila Europskom sudu za ljudska prava Strasbourgu, i to zbog, naravno, sukoba interesa

Vojvođanski Bunjevci na tužbu su se odlučili nakon što je Ustavni sud Srbije odbio dati mišljenje o tome dopušta li Ustav da predsjednik Republike istovremeno obavlja i funkciju predsjednika stranke.

Naime, Ustavni sud Srbije proglasio se nenadležnim, no to nije zadovoljilo predsjednika Hrvatsko-šokačke-bunjevačke stranke Blaška Temunovića, koji kaže da bi se zbog ovakvog spajanja Tadićevih dviju funkcija građani koji nisu članovi Demokratske stranke mogli osjećati podređeno.

'U članku 115. Ustava izričito stoji da predsjednik države ne može obavljati drugu javnu funkciju. I ovo je jedna zloupotreba za koju smo mi htjeli da se Ustavni sud oglasi i tu je bilo puno puta razgovora oko toga kako predsjednik dolazi, samo ne znamo kad dolazi kao predsjednik stranke ili predsjednik države', pojasnio je Temunović.

No ako se pita bivšeg predsjednika Ustavnog suda Slobodana Vučetića, funkcija predsjednika stranke ne ubraja se u 'druge javne funkcije'.

'Savezni ustavni sud već je, mislim s razlogom, utvrdio da to nije kršenje Ustava, jer stranačka funkcija nije javna funkcija u smislu Ustava. Po pravničkoj definiciji i međunarodnoj praksi pod javnom funkcijom podrazumijevaju se one funkcije na koje je neko izabran neposredno od građana, zatim od Narodne skupštine i uopće ako ima status neposredno izabranog dužnosnika, ili dužnosnika koga je na neku funkciju imenovala Vlada', rekao je Vučetić.

Iako u političkoj teoriji postoje mišljenja da su fukcija predsjednika države i predsjednika političke stranke nespojive (pa čak i u Hrvatskoj je praksa da predsjednik države zmrzava svoje članstvo u stranci), takvo ograničenje bi, prema mišljenju Vladimira Todorića iz Srpske pravne revije, Srbiji donijelo netransparentan i licemjeran sustav stranačkog odlučivanja.

'Nalik onom koji je postojao za vrijeme Slobodana Miloševića kada je on naizgled samo zamrzavao, šta god to značilo, svoju funkciju u stranci, ali je naravno u realnosti i dalje rukovodio strankom i ako je to ikako moguće postala je još više centralizirana i netransparentna u svom radu, a to sigurno nije trend kojim trebamo ići', ocijenio je Todorić.

No postavlja se i pitanje Tadićevoj utjecaja na Vladu, jer i tu, kako podsjeća politički analitičar Vladimir Goati, Demokratska stranka kojoj je na čelu Tadić predvodi Vladu.

'Nije moguće biti predsjednik stranke i ne utjecati na odluke Vlade čiji je stožer stranka kojoj ste vi na čelu. Pitanje je, je li svaki put to bilo dovoljno jasno kada gospodin Tadić govori kao predsjednik države, a kada govori kao predsjednik DS-a. Vjerojatno tu treba biti nešto izoštrenija, jasnija linija podjela, ali njegov utjecaj kao predsjednika stranke je neizbježan', zaključuje Goati.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još