Svijet NOVI LOKOT

Nizozemci zbog topničkih dnevnika blokiraju Hrvatsku?

Dok se Hrvatska već tjednima bavi slovenskom blokadom hrvatskih pregovora s Europskom unijom, u diplomatskim su krugovima sve glasnija nagađanja da bi se mogli pojaviti problemi i s otvaranjem pregovora u poglavlju Pravosuđe i temeljna ljudska prava. Razlog neće biti Slovenija, nego navodno Nizozemska, koju bi, kako se spekulira, mogle podržati još neke zemlje članice EU-a, poput Velike Britanije

Prvi puta nakon proljeća 2005. godine, kada je za šest mjeseci odgođen početak pristupnih pregovora Zagreba s Bruxellesom, kao prepreka u hrvatskim pregovorima moglo bi se ponovno pojaviti pitanje pune suradnje s Haškim sudom. Nizozemci smatraju da ta suradnja nije potpuna jer haško tužiteljstvo nije dobilo sve dokumente koje traži od Hrvatske, piše Novi list

Pristup tužiteljstva traženim dokumentima, tzv. topničkim dnevnicima, postavljen je kao problem još u godišnjem izvješću o napretku Hrvatske koje je Europska komisija predstavila početkom studenog prošle godine. U tim se materijalima suradnja s Haškim sudom spominje na tri mjesta, pa se, među ostalim, kaže da 'postoje problemi s pristupom Haškog suda nekim dokumentima u Hrvatskoj i ti problemi moraju biti riješeni'.

Problemi, međutim, nisu riješeni: haško je tužiteljstvo prije desetak dana zatražilo od Suda da naredi Hrvatskoj dostavu spomenutih dokumenata.

Diplomatski izvori tvrde, pak, da bi upravo taj slučaj mogao ponukati Nizozemsku da spriječi otvaranje pregovora u poglavlju pravosuđa. Iako ne govore izravno o mogućoj blokadi, naši sugovornici ističu da je hrvatskim vlastima dano do znanja da je Hrvatska preblizu članstvu u Europskoj uniji a da bi joj se tolerirala i najmanja sumnja u potpunu suradnju s tribunalom u Haagu.

Damjan Tadić / CROPIX
Generali Gotovina i Čermak u društvu s predsjednikom Tuđmanom
Nizozemska diplomacija također ne želi otvoreno kazati hoće li ili ne dopustiti otvaranje pregovora o pravosuđu. Međutim, iz odgovora koji smo dobili u nizozemskom veleposlanstvu u Zagrebu jasno je da ta zemlja punu suradnju s Haškim sudom smatra uvjetom napredovanja Hrvatske i ostalih država jugoistočne Europe prema članstvu, kao i da ocjenjuju da Hrvatska ne surađuje u potpunosti s tribunalom.

'Poglavlje 23. vrlo je važno poglavlje budući da se bavi vladavinom prava i temeljnim pravima. To su ključna pitanja povezana sa središnjim vrijednostima Europske unije. Zbog toga ima punu pozornost svih zemalja članica, ne samo Nizozemske', ističu u veleposlanstvu. Navode kako Nizozemska podupire ulazak Hrvatske u EU, ali podsjećaju i da je puna suradnja s Haškim sudom 'bitan uvjet za daljnji napredak zemalja Jugoistočne Europe prema članstvu u EU'. Pritom navode stav Vijeća EU za opće poslove i vanjske odnose iz prosinca koje je zaključilo da puna suradnja, 'uključujući pristup dokumentima', ostaje ključno pitanje.

Nizozemska priznaje da Hrvatska surađuje s Haagom u mnogim aspektima, no 'žali' što je Zagreb samo djelomično ispoštovao sudski nalog i što »ključni dokumenti« povezani sa slučajem generala Gotovine, Čermaka i Markača, još uvijek nedostaju. 'Stoga se nadamo da će puna suradnja biti uspostavljena bez odgode', kažu u veleposlanstvu, dodajući da su hrvatske vlasti izrazile snažnu predanost da se ovo pitanje riješi.

Unatoč našim pokušajima da i iz drugih zemalja članica doznamo njihov stav oko otvaranja pregovora u poglavlju pravosuđa, pogotovo iz onih koje se neslužbeno spominju kao 'potpora' Nizozemskoj, u tome nismo uspjeli. Naši sugovornici iz pojedinih ambasada neslužbeno su nam kazali da je još prerano o tome govoriti te nas uputili na Europsku komisiju.

A Europska komisija je svoje stajalište izrekla još u prosincu: ocijenila je da je Hrvatska ispunila mjerila za otvaranje pregovora o pravosuđu i svoju ocjenu poslala u Vijeće EU-a u kojem sjede predstavnici zemalja članica koji moraju donijeti konačnu odluku o spremnosti Zagreba za 'pravosudne' pregovore.

Prava rasprava među zemljama članicama Unije počela je nakon novogodišnjih praznika, u drugome tjednu siječnja. Izvori bliski hrvatskoj Vladi vjeruju da bi rasprava mogla potrajati barem dva do tri mjeseca. »Ovo je vrlo važno poglavlje za Europsku uniju i za buduća proširenja. Tu će zemlje članice postaviti kriterije za otvaranje pregovora koji će vrijediti i za sve zemlje koje će doći nakon Hrvatske. Stoga treba očekivati dugotrajnu i iscrpnu raspravu o tom poglavlju«, kaže naš sugovornik blizak Vladi.

Prema okvirnom vremenskom rasporedu za zaključenje pregovora s Hrvatskom, koji je u kasnu jesen prošle godine predstavila Europska komisija, zatvaranje pregovora o pravosuđu predviđeno je najranije u drugoj polovici 2009. godine.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još