Svijet OSTVAREN CRNO-BIJELI SAN

Amerikanci vratili dug Martinu Lutheru Kingu

Prvi Afroamerikanac koji je glasovao na izborima u SAD-u bio je Thomas Mundy Peterson. 1870. godine, on je listić ubacio u kutiju i pomislio da se SAD tim činom promijenio. Pobjedom Baracka Obame na izborima za 44. američkog predsjednika to se i dogodilo

1983. Jesse Jackson postaje, nakon Shirley Chisholm, prvi Afroamerikanac koji se kandidira za predsjednika SAD-a. Četiri godine poslije, opet kao član demokratske stranke, pokušao je ponovno, ali nije prošao.

1989. Collin Powell postao je prvi Afroamerikanac na čelu američke vojske, a godinu dana poslije i prvi crnac na funkciji državnog tajnika. Premda je ropstvo službeno ukinuto 1865. godine, prošlo je još gotovo stotinu godina dok crnci nisu dobili jednaka prava kao i bijelci. Unatoč tome što je spomenuti Peterson izašao na izbore 1870, u nekim državama na jugu SAD-a sve do 1950. crnci nisu mogli sjediti u porotama, nisu mogli ići u iste škole, restorane, živjeti u istim kvartovima kao bijelci…

Kakvo je raspoloženje godinama vladalo, govori i podatak da su Hiram Rhodes Revels i Blanche Kelso Bruce do dana današnjeg ostali jedini tamnoputi senatori koji su stigli iz neke države s američkog juga. A izabrani su u pretprošlom stoljeću.

U povijesti 'crno-bijelih' odnosa u Americi bilo je mnoštvo događaja koje je vrijedilo zapamtiti. U kratkom pregledu podsjećamo samo na neke.

1954. Vrhovni sud ukinuo je segregaciju u školama i stvari su se počele polako normalizirati, ali bio je to još daleko od normalnog.

1955. Rosa Parks, krojačica iz Alabame, odbila je u autobusu ustati i ustupiti svoje mjesto bijelcu. Zbog toga je uhapšena, a u znak postpore tada malo poznati Martin Luther King organizira prosvjede.

1960. šestogodišnju Afroamerikanku Ruby Bridges u dotad potpuno 'jednobojnu' školu William Franz u New Orleansu dopratili su savezni šerifi. Istoga časa kada je stigla na nastavu, svi bijelci napustili su školu u znak prosvjeda. Više od godinu dana Ruby je bila jedina učenica u razredu. 

1961. pjevač Ray Charles odbija održati koncert u Georgiji jer se publika nije smjela miješati. Osamnaest godina poslije, u znak isprike država Georgia njegovu pjesmu Georgia on my mind proglašava svojom himnom.

1963. ubijen je Medgar Evers, borac za ljudska prava iz Mississippija. Everasa je ubio pripadnik Ku Klux Klana Byron De La Beckwith jer je nosio majicu s natpisom Jim Crow must go (Crowovi zakoni koji su odobravali segregaciju bili su na snazi gotovo stotinu godina). O njegovu ubojstvu Bob Dylan je napisao pjesmu Only a pawn in their game.

1963. Martin Luther King, najglasniji i najcijenjeniji vođa za prava afroameričkog stanovništva, održao je pred 250 tisuća ljudi svoj čuveni govor 'I have a dream'. Godinu dana poslije primio je Nobelovu nagradu za mir, a 1968. ubijen je hicem iz snajpera na balkonu hotelske sobe u Memphisu.

1967. Thurgood Marshall, sin željezničkog radnika, postao je prvi Afroamerikanac koji je ušao u Vrhovni sud.

1968. Shirley Chisholm postaje prva Afroamerikanka izabrana u Kongres, a četiri godine poslije ulazi i u utrku za predsjednicu SAD-a.

1968. afroamerički atletičari Tommie Smith i John Carlos na Olimpijskim igrama u Mexico Cityju na svečanosti dodjele medalje uzdignuli su ruke s čvrsto stisnutom šakom na koje je bila navučena crna rukavica. Bio je to jedan od najznačajnijih političkih protesta u povijesti olimpijskih igara.

1996. mladi odvjetnik Barack Obama izabran je u Senat države Illinois. Iste godine kada je Tom Peterson bio prvi crnac koji je glasovao, Hiram Reveles postao je prvi Afroamerikanac u Senatu, a 135 godina poslije Obama je bio tek peti.

2006. Condoleezza Rice nasljeđuje Collina Powella i postaje prva crnoputa državna tajnica u povijesti SAD-a.

2008. Barack Obama postao je prvi afroamerički predsjednik SAD-a.

Političke promjene, barem što se crnaca tiče išle su više nego sporo, ali san o jednakosti među ljudima o kojem je Martin Luther King govorio, ostvario se. Američki glasači, crni i bijeli, glasajući za Obamu na neki su način vratili dug Martinu Lutheru Kingu.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još