Promatračnici vrijednoj 600 milijuna eura trebalo je šest mjeseci da prikupi podatke na valnim duljinama mnogo duljim od vidljivog svjetla.

Znanstvenici ističu da će im informacije pomoći da bolje razumiju kako je svemir postao takav kakav je danas.

'To je spektakularna snimka, prava ljepota', rekao je dr. Jan Tauberznanstvenik projekta Planck Europske svemirske agencije (ESA).

Prednjim planom slike dominiraju dijelovi Mliječne staze. Svijetla vodoravna crta koja se proteže cijelom fotografijom predstavlja glavni disk naše galaksije u kojem se nalaze i Sunce i Zemlja. Tu se danas rađa većina zvijezda Mliječne staze. Budući da je snimanje obavljeno na valnim duljinama od mikrovalova do infracrvenih zraka, na fotografiji se zapravo ne vide zvijezde, već plinovi i prašina iz kojih one nastaju. Osobito su zanimljive struje hladne prašine koje se protežu tisućama svjetlosnih godina iznad i ispod galaktičke ravni (gore i dolje).

'Ono što vidimo jest struktura plinova i prašine naše galaksije koja nam govori da se u susjedstvu Sunca puno toga zbiva, ali i otkriva mnogo o formiranju galaksija', objasnio je profesor Andrew Jaffe iz Planckova tima.

No koliko god se Mliječna staza činila lijepom, znanstvenici moraju ukloniti tragove ovih emisija da dobiju bolju sliku tzv. kozmičkog mikrovalnog pozadinskog zračenja (CMB) koje je glavni predmet Planckova istraživanja (na slici obojeno žutom i ljubičastom). CMB je zapravo prvo svjetlo u svemiru koje je zasjalo kada se on dovoljno ohladio i postao proziran. Naime, nekih 100.000 godina nakon Velikog praska temperature u svemiru bile su vrlo visoke, više od 3.000 stupnjeva Kelvina te je materija postojala u obliku nabijene plazme elektrona i protona neprozirne za sva zračenja.

Znanstvenici u CMB-u mogu otkriti temperaturne varijacije drevne toplinske energije i tako dobiti informacije o ranoj strukturi svemira koja je bila svojevrstan nacrt za sve što je nastalo kasnije. Najvažniji zadatak Plancka bit će otkrivanje dokaza za tzv. inflaciju, odnosno širenje ranog svemira brzinom većom od brzine svjetlosti. Teorija inflacije pretpostavlja da bi trag te faze trebao biti zabilježen u CMB-u te da bi ga osjetljivi instrumenti Plancka mogli otkriti. Neki od uređaja ESA-ine promatračnice rade na temperaturi od -273,05 stupnjeva Celzijusa, samo desetini stupnja iznad apsolutne nule.

'S vremenom kako će podaci postajati sve bolji i bolji, saznat ćemo mnogo o ograničenjima teleskopa te ćemo moći otkloniti mnoštvo zagađujućih efekata koji stvaraju buku', objasnio je profesor Jaffe.

Planckovu timu trebat će dosta vremena za analizu prikupljenih informacija, a službeno objavljivanje slika CMB-a i znanstvenih izvješća očekuje se krajem 2012. godine.

Promatračnica Planck lansirana u svibnju 2009. leti na više od milijun kilometara od Zemlje nad njezinom noćnom stranom. Opremljena je dvama instrumentima – HFI uređajem za visoke frekvencije (od 100 do 857 GHz) i LFI uređajem za niske frekvencije (od 30 do 70 GHz) koji nebo promatraju u devet pojaseva frekvencija.