Rat u Koreji bio je prvi rat u kojem je vojno sudjelovala OUN (osnovana pet godina prije). Rat je počeo 25. lipnja 1950, a završio 27. srpnja 1953. godine.

Konflikt je počeo upadom snaga Sjeverne Koreje na teritorij Južne Koreje. UN je to nazvao remećenjem svjetskog mira te zahtjeva povlačenje, što Sjeverna Koreja odbija. UN traži zemlje članice za vojnu pomoć Južnoj Koreji. Šesnaest zemalja poslalo je vojsku, 41 zemlja poslala je vojnu opremu, hranu i druge zalihe. SAD je sudjelovao 90 posto u toj pomoći.

Na strani Sjeverne Koreje se borila Kina, a Sovjetski Savez priskrbljivao je vojnu opremu. Rat je završio potpisivanjem primirja između UN i Sjeverne Koreje, ali tehnički, zemlje su još u ratu.

Nakon potpisanog primirja svaka je strana optuživala drugu za mučenje i izgladnjivanje zatvorenika te ostale ratne zločine. Komunisti su optuženi za pranje mozgova zatvorenicima.
U ovom ratu prvi su se put borili avioni mlažnjaci. U početku su avioni saveznika neometano letjeli nad teritorijem te pomagali snagama na kopnu. No Sovjetski Savez daje Sjevernoj Koreji avione MIG-15.

U ratu se po prvi put prevoze vojnici u bitku helikopterima, koji su služili i za spašavanje pilota oborenih zrakoplova. Amerikanci su tijekom rata izgubili više od 2.000 aviona, a Saveznici su srušili oko 1.000 aviona te iz zraka ubili oko 285.000 vojnika. Saveznici također imaju i brodovlje; 80 razarača, 16 nosača zrakoplova, osam krstarica i četiri borbena broda.

Brodovima su granatirali kopno pomažući pješaštvu. Wonsan, lučki i industrijski grad bio je pod morskom opsadom više od dvije godine. U ratu im je potopljeno pet brodova, a 82 su pogođena.
Enciklopedije uče da je Japan preuzeo kontrolu u Koreji 1895. i priključuje ju 1910. Pobjedom Saveznika u Drugom svjetskom ratu, Koreja je podijeljena između Sovjetskog Saveza i SAD na dvije okupacijske zone, koje je dijelila 38. paralela. Sjeverni je dio pripao Sovjetskom Savezu, a južni SAD-u.

Godine 1947. Generalna Skupština UN-a je proglasila da bi u Koreji trebali biti održani izbori, koji bi na vlast doveli jednu vladu za cijelu zemlju. Sovjetski Savez se protivi toj ideji i neće dopustiti takve izbore. Dana 10. svibnja 1948. u Južnoj Koreji je izabrana nacionalna skupština koja je postavila vlast u Republici Koreji, a 9. rujna komunisti su uspostavili Demokratsku Narodnu Republiku Koreju.
Vojske dviju Koreja su se više puta sukobile u blizini granice između 1948. i 1950. 1949. SAD povlači svoje posljednje snage iz Koreje, jer je Koreja izvan osnovne crte obrane SAD-a u Aziji, a komunisti vjeruju da je to pravi trenutak za vojnu akciju.

Sjeverna Koreja zahtijeva od SAD-a kompenzaciju od 65 milijardi dolara zbog ratne štete i ne pokazuje nikakve znakove sklonosti prema mirnom rješavanju konflikta. Južnokorejski predsjednik, Lee Myung-bak, izjavio je danas da je cilj njegove zemlje mirovno ujedinjenje obiju Koreja tražeći od režima u Pyongyangu 'razum' i odgovornost'.

Režim na čijem je čelu Kim Jong Il u ožujku je torpedom potpio ratni brod Južne Koreje Cheonan pri čemu je poginulo 46 južnokorejskih mornara.

SAD je nakon toga uveo nove i još jače sankcije protiv Sjeverne Koreje za koju se vjeruje da se nalazi blizu posjedovanja atomskog naoružavanja u balističkim raketama.

Obje su zemlje više puta bile na korak od novoga rata, a posebno je dramatično bilo 1987. nakon što je Sjeverna Koreja srušila zrakoplov Korean Airlines na putu iz Bagdada za Seul pri čemu je poginulo svih 115 putnika i članova posade.

Blizu rata su zemlje bile i 2002. kada je Sjeverna Koreja, uvijek nezadovoljna razgraničenjem mora na Zapadu, potopila patrolni čamac Južne Koreje pri čemu su život izgubila četvorica mornara.

Od kraja rata na glasovitoj paraleli 38 teče granična linija razdvajanja na kojoj se nalazi gotovo dva milijuna vojnika. Ide od ruba do ruba zemlje, kroz 250 kilometara i široka četiri kilometra tzv. ničije zemlje u kojoj cijelo ovo vrijeme ljudska noga nije kročila pa je priroda netaknuta, iako je u tom dijelu ostalo jako puno leševa vojnika zaraćenih snaga kao i nagaznih i drugih mina.