Svijet POTICAJ ANTISEMITIZMU

Dan holokausta u sjeni Papine rehabilitacije

  • Autor: Hina
  • 27.1.2009 15:20:06
  • 27.1.2009 15:20:01

Dan sjećanja na žrtve holokausta obilježava se ove godine uz bojkot glavne udruge njemačkih židova zabrinute porastom antisemitizma, te prosvjede zbog rehabilitacije biskupa koji niječe povijesne činjenice o holokaustu, dok memorijalnom centru u koncentracijskom logoru Auschwitzu, simbolu holokausta, prijeti propadanje zbog nedostatka novca

Svjetski dan sjećanja na žrtve holokausta Ujedinjeni narodi ustanovili su prihvaćanjem rezolucije 60/7 1. studenoga 2005., kako bi svijet, pamteći pouke iz prošlosti, spriječio svaki čin genocida u budućnosti.

'Poricanje povijesnih činjenica neprihvatljivo je i to poglavito vrijedi za važno pitanje poput holokausta. Neprihvatljivo je pozivati na eliminaciju bilo koje države ili bilo kojeg naroda. Želio bih da sve zemlje članice i svi članovi međunarodne zajednice poštuju ta temeljna načela u govoru i praksi', ovogodišnja je poruka glavnoga tajnika UN-a Ban Ki-moona.

Njemački predsjednik Horst Koehler trebao bi se u povodu Dana sjećanja obratiti njemačkome parlamentu, a u bivšem koncentracijskom logoru Sachsenhausenu blizu Berlina predviđena je komemoracija.

Međutim, ovogodišnja obljetnica protječe uz bojkot središnje židovske organizacije u Njemačkoj, nezadovoljne porastom antisemitizma u toj zemlji, kao i nedavnom odlukom pape Benedikta XVI. o rehabilitaciji biskupa koji umanjuje razmjere holokausta.

Glavna židovska organizacija u Njemačkoj, Središnje vijeće njemačkih židova, osjeća se prezrenim jer su u dosadašnjim obraćanjima u parlamentu njemački političari propustili pozdraviti njihove izaslanike, rekao je Stephan Kramer, glavni tajnik Vijeća.

Upozorio je i na porast antisemitizma u Njemačkoj. 'Sve je više neprijateljstava prema židovima, poglavito u srednjim slojevima društva', rekao je Kramer, prenosi agencija AFP.

Koehler treba svoje obraćanje parlamentu održati u nazočnosti kancelarke Angele Merkel i čelnika vodećih stranaka.

Dieter Graumann, potpredsjednik Vijeća, rekao je za agenciju Reuters da je Vijeće 'duboko šokirano' Papinom odlukom da rehabilitira biskupa Richarda Williamsona, koji odbacuje povijesne brojke o holokaustu.

'Zapravo je to pljuska židovskoj zajednici', rekao je Graumann koji zamjera 'napose njemačkome Papi' od kojeg 'bih očekivao više razumijevanja i osjetljivosti'.
Williamson je rekao da plinske komore nisu postojale i da je u logorima ubijeno 300.000 židova, a ne 6 milijuna kako tvrde povjesničari.

Vatikan je u utorak u glasilu Osservatore Romano na naslovnici objavio da su neprihvatljiva poricanja plinskih komora i da ona krše crkveno učenje. Vatikan ponavlja da Papa žali zbog svih oblika antisemitizma i poručuje da tako trebaju postupiti svi rimokatolici.

A godišnja komemoracija u najpoznatijem nacističkom logoru, Auschwitz-Birkenau, održava se na dan kada je sovjetska vojska 1945. godine oslobodila logor.
Ondje je ubijeno više od milijun ljudi, uglavnom židova, u plinskim komorama ili prisilnim radom, bolešću i glađu. Dan sjećanja obilježava se polaganjem vijenaca te molitvama u memorijalnom centru podignutom na ruševinama krematorija.

Logor, što su ga nacisti osnovali u okupiranoj Poljskoj, danas je u dosta lošem stanju i poljski dužnosnici koji skrbe za memorijalni centar u povodu godišnjice upozoravaju da valja uložiti najmanje 100 milijuna eura u idućih 15 do 20 godina kako bi se očuvale zgrade.

Novac se dosad vrlo teško prikupljao u međunarodnoj zajednici. O lošem stanju memorijalnog centra govori i to da je muzej morao zatvoriti barake strahujući da se posjetitelji ne ozlijede.

Ostaci plinskih komora i krematorija također su u vrlo lošem stanju, napominje glasnogovornik muzeja Pawel Sawicki jer 'te zgrade nisu bili građene da traju' te upozorava da će morati zatvoriti i druge zgrade ako se ne prikupi novac.

Njemačka je u ponedjeljak pozdravila poljske napore za očuvanjem objekata te obećala novčanu pomoć ne odredivši svotu.

Muzej, osnovan 1947. godine, lani je dobio 12,7 milijuna zlota pomoći poljske vlade, a sam je ostvario dio zarade tiskanjem svjedočanstava preživjelih, prikazivanjem dokumentaraca, posjetiteljskim ulaznicama.

Privatne donacije iz inozemstva čine mali udio u svoti potrebnoj za očuvanje muzeja i memorijalnog centra.

 



  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još