1.000 KM U PROMJERU

Pušten u rad najveći radioteleskop u svijetu

12.06.2010 u 21:15

Bionic
Reading

Nizozemska kraljica Beatrix svečano je u subotu pustila u rad najveći radioteleskop u svijetu, LOFAR, u pokrajini Drenthe u Nizozemskoj

LOFAR (Low Frequency Array) teleskop je tehnološki napredan i inovativan radioteleskop koji ima mogućnost detektirati zračenje niskovalnih radiofrekvencija (od 10 do 250 MHz). Teleskop se sastoji od 25.000 malih radioantena, koje su raspoređene u 36 stanica u sjevernoj dijelu Nizozemske te u Švedskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Njemačkoj.

Radio antene su povezane optičkim kablovima sa superračunalom, koje ujedinjuje podatke sa svih antena. Na taj način LOFAR radi kao veliki radio teleskop promjera od 100 do 1.000 kilometara.

Napredna tehnologija LOFAR-a otvorit će potpuno novi pogled na svemir u niskom radiofrenkventnom području pomoću visoke kutne rezolucije i osjetljivosti samoga teleskopa. Tako je LOFAR teleskop u mogućnosti detektirati zračenje koje potječe iz perioda nastanka prvih 'zvijezda' u svemiru (svjetlost stara 11,5 milijardi godina), istraživati kozmološke zrake, magnetsko polje naše galaksije i svojstva ostalih radio izvora u svemiru.

Osim toga, projekt ujedinjuje astrofiziku, fiziku elementarnih čestica, geofiziku, agronomiju i informatičku tehnologiju jer paralelno niz podzemnih i nadzemnih senzora vrše seizmološka i agronomska mjerenja.

Pokrenuta inicijativa o pridruživanju Hrvatske LOFAR projektu i postavljanju jedne LOFAR stanice u RH. Znanstvenici u Hrvatskoj imali bi tako mogućnost sudjelovanja u najvećem radioastronomskom, ali i multidisciplinarnom projektu u Europi, dok bi međunarodna znanstvena zajednica profitirala od povećane kutne rezolucije i osjetljivosti LOFAR teleskopa.

Voditelji hrvatske inicijative su dvoje mladih hrvatskih znanstvenika u Njemačkoj i Nizozemskoj, dr. sc. Vernesa Smolčić (Argelander institut za astronomiju, Bonn) i dr. sc. Vibor Jelić (ASTRON, Nizozemski institut za radioastronomiju, Dwingeloo), dok projekt u Hrvatskoj podržavaju znanstvenici Instituta Ruđer Boškovića te Sveučilišta u Rijeci, Splitu i Zagrebu.