Svijet ANALIZA ASSOCIATED PRESSA

Hrvatska je napravila sve, ali ni to nije dosta za EU

Hrvatska je učinila sve da udovolji dugoj listi zahtjeva Europske unije nužnih za punopravno članstvo u toj zajednici država. Od izručivanja heroja Domovinskog rata sudu za ratne zločine, preko uhićenja bivšeg ministra zbog korupcije, prodaje brodogradilišta i riskiranja gubitka državnog teritorija pristajanjem na sporazum sa Slovenijom. Ali izgleda da sve to neće biti dovoljno dok Grčka propada, a euro tone, piše AP

'Vođe unije danas imaju važnijih briga od snova o proširenju', kaže Jacques Rupnik, iz International Center for Study and Research, u nedavnom komentaru za francuski dnevnik Le Monde.

I Francuzi i Nijemci predviđaju stopiranje Hrvatske

Analiza američke novinske agencije Associated Press treće je u nizu predviđanje zaustavljanja daljnjeg proširenja EU zbog grčke krize, odnosno ponovne odgode primanja Hrvatske u punopravno članstvo EU-a. Prije Amerikanaca predvidjeli su nam to već i analitičari Francuske i Njemačke. (H. P.)



Pitoreskna obala Jadranskog mora omiljena je destinacija za brojne Europljane. Hrvatska je doživjela ozbiljnu transformaciju u protekla dva desetljeća. Samo neke ruševine u unutrašnjosti zemlje podsjećaju na rat koji je obilježio raspad Jugoslavije. Hrvatska je nakon toga morala utišati nacionalističke glasove i krenuti putem proeuropske politike.

Činilo se da je cilj nadomak ruke – donedavno. Hrvatska je sljedeća na redu za pridruživanje Europskoj uniji, najvjerojatnije 2012. I druge zemlje s Balkana poput Srbija, Crne Gore, Makedonije, BiH i Albanije također svoju budućnost vide unutar granica Europske unije, ali izgleda da je ta mogućnost danas na sve 'dužem štapu'.

Unatoč retorici iz Europske unije kako su vrata otvorena svima kad se ispune zadani uvjeti i kriteriji, mnogi detalji govore kako su zemlje regije jako daleko od ulaska.

Konferencija u Sarajevu u lipnju koju sponzorira EU i koja je trebala biti na neki način izraz dobrodošlice zemljama regije degradirana je u običnu reviziju stanja napretka zemlja Balkana u procesu proširenja.
Tome u prilog ide u izjava povjerenika za proširenje Štefana Fuele koji je naglasio da brzina u pregovorima ne smije ići nauštrb kvalitete govoreći i hrvatskom napretku.

Joško Paro, savjetnik za vanjsku politiku predsjednika Ive Josipovića, smatra da nema direktne veze između krize u Grčkoj i napretka Hrvatske u pregovorima o članstvu u EU.

U Srbiji koja je u procesu znatno iza Hrvatske nema toliko optimizma. Tanja Miščević, bivša ravnateljica srpskog ureda za integraciju u EU, vjeruje da će trenutačna kriza imati političke i financijske posljedice na proširenje.

Grčka kriza primorala je bogate europske zemlje da milijardama eura zajmova krpaju nastale pukotine u sustavu. Sada se postavlja pitanje bi li primanjem novih članica zagazili u novi krizu identiteta. No svako odustajanje od europskog puta i odgađanje procesa proširenja može ponovo balkanske zemlje vratiti u vrijeme ekstremnog nacionalizma koji je izazvao ratove na prostoru bivše Jugoslavije tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća.

Ulog su bogati EU fondovi koji su pomogli Portugalu i Irskoj da iziđu iz siromaštva. Mamac je u pristupu europskom tržištu, poslovima i studiranju. Životu bez viza i carina. Sustavu zajedničke obrane i, kao što je grčki primjer pokazao, članstvo može značiti veliku pomoć kad stvari krenu naopako, čak i ako pomoć dolazi uz uvjete.

I na kraju, za mnoge na Balkanu bitan je i simbolizam. Pristajanje uz EU značilo bi da ste postali dio prosperitetnog, bogatog i pristojnog Zapada, a ne siromašna i zaostala zemlja.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još