Svijet DUŽNIČKA KRIZA U EUROPI

Paket za Grčku zaustavlja širenje EU?

  • Autor: JT/Le Monde
  • 13.5.2010 7:43:25
  • 13.5.2010 7:00:00

Hoće li masovni kredit Europske unije i MMF-a Grčkoj utjecati na ionako spore procese pristupanja novih zemalja članica s područja Balkana? Jacques Rupnik, politolog i istraživač iz Centra za međunarodna istraživanja, stručnjak za pitanja središnje i istočne Europe, održao je online diskusiju s čitateljima Le Mondea u kojoj se osvrnuo na moguće reperkusije grčke krize i primanje novih država članica s prostora Balkana

Iako su novi paket mjera koje su EU i MMF odobrili za pomoć Grčkoj i kandidature novih članica s područja Balkana formalno dva posve odvojena procesa, nije nemoguće da dođe do međutjecaja.

Naime, objašnjava Rupnik, da bi EU primila nove članice, ona sama mora biti politički i ekonomski jaka. A trenutno čelnici Europske unije imaju mnogo važnijih briga od samog plana proširenja.

Iako je Grčka balkanska zemlja s političkom kulturom koja se može usporediti s ostalim zemljama balkanske regije, ona nema komunističku prošlost i već je skoro 30 godina članica EU-a. No slika balkanske zemlje koja nije u stanju obuzdati korupciju i gomilanje vanjskog duga šalje jako lošu poruku unutar EU-a.

Usporavanje proširenja na Balkan

Stoga bi učinak grčke krize mogao biti indirektan te još više usporiti proces pristupanja novih članica s Balkana, procjenjuje Rupnik. Prije svega, učinak bi se mogao odraziti na pristupanje Rumunjske i Bugarske u eurozonu i općenito na pojačavanje kriterija za ulazak novih članica. No francuski politolog objašnjava kako su neke zemlje s Balkana već u zoni eura, poput Slovenije, Crne Gore i Kosova (potonje su pod izvjesnim protektoratom EU-a), što se u europskoj javnosti često ne spominje.

Stoga brzopleti zaključci o 'koruptivnom mentalietu' na Balkanu nisu pretjerano opravdani, prije svega zbog bitno različitih povijesnih okolnosti. Dok su neke zemlje poput Srbije bile pod embargom, postale su ovisne o alternativnim, crnotržišnim i mafijaškim lancima, ali Grčka nema sličnih opravdanja.

Intervju o grčkoj krizi i njenim reperkusijama na zemlje Balkana doveo je u fokus i niz drugih aktualnih problema u odnosima između zemalja regije i EU-a. Tako bi se simbolički rat oko copyrighta na ime Makedonija koje Grci povijesno prisvajaju mogao završiti tako što će EU eventualno zatražiti od Grčke kompromisno rješenje, posebice nakon velikodušnog paketa. Jer, navodi Rupnik, ne treba zaboraviti da blokiranje pristupa Makedoniji EU-u NATO-u dolazi upravo od zemlje članice.

Jačanje nacionalističkih stranaka
Press
Marš neonacista


Zatim, usporavanje procesa pristupanja novih članica, koje dolazi iz skeptične europske perspektive, moglo bi se negativno odraziti na proeuropske tendencije službene hrvatske i srpske politike.

Naime, teren euro-skepticizma idealan je za jačanje nacionalističkih stranaka koje koriste oklijevanje EU-a za vlastitu agendu. Na pitanje o tome postaje li Grčka novi protektorat EU-a, Jacques Rupnik navodi da se radi o bitno drugačijim kontekstima. U jednom slučaju, radilo se o reakciji poslije ratnih zbivanja, dok je Grčka prije svega ekonomsko pitanje.

No objašnjava da EU ima ulogu zamjenskog carstva na cijelom području Balkana u smislu u kojem su nekadašnja velika carstva imala ulogu neutralizirati sukobe među nacijama i pomoći im da nadiđu međusobne animozitete. A EU je ipak jedna vrst normativnog carstva kojem pristup nije obvezatan, ali se unutar njega mora poštovati određeni broj pravila, normi, pa čak i vrijednosti.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još