Svijet PLINSKA KRIZA

Potpisi na ugovor u ponedjeljak

Ruski plinski div Gazprom i ukrajinski Naftogaz potpisat će u ponedjeljak sporazum o uvjetima prema kojima će se ruski plin isporučiti Ukrajini i zatim dalje u Europu, objavio je u nedjelju ured ukrajinske premijerke Julije Timošenko

'Ukrajina i Rusija potpisat će u ponedjeljak dokumente o uvjetima isporuke ruskog plina Ukrajini i njegova upućivanja prema europskim zemljama', navodi se u priopćenju.

Nakon maratonskih pregovora koji su trajali cijelu subotu i do ranih jutarnjih sati u nedjelju, Putin i Timošenko usuglasili su da će Ukrajina plaćati tržišnu cijenu za ruski plin, umanjenu za 20 posto u ovoj godini, rekao je Dmitrij Peskov.

To znači da će u ovoj godini Ukrajina umjesto dosadašnjih povlaštenih 179 američkih dolara za tisuću prostornih metara ruskog plina plaćati oko 350 dolara. Ukrajina je dosad u pregovorima tvrdila da može platiti između 200 i 210 dolara jer u proračunu nema dovoljno novca za veća poskupljenja.

Od 1. siječnja 2010. Ukrajina će plaćati punu tržišnu cijenu, a Rusija će zauzvrat s istim datumom Kijevu početi plaćati tržišnu vrijednost tranzitnih pristojba za korištenje ukrajinskih plinovoda. Dvoje dužnosnika nisu spominjali ukrajinski dug od 600 milijuna dolara Rusiji koji se također dosad navodio kao jedan od problema za prestanak opskrbe.

Premijeri dviju zemalja dali su nalog šefovima svojih državnih kompanija, Gazpromu i Naftogazu, da sastave službeni ugovor i čim on bude potpisan opskrba Europe plinom preko Ukrajine bit će nastavljena, rekao je Peskov. "To će se dogoditi u vrlo bliskoj budućnosti", dodao je.

Ono što neki analitičari postavljaju kao mogući problem jesu ovlasti Julije Timošenko da potpiše takav sporazum, odnosno mogućnost da ga predsjednik države Viktor Juščenko blokira. On se oglasio u subotu navečer i rekao da Timošenko ima puni mandat za pregovore.

Sukob Moskve i Kijeva oko cijene plina prerastao je početkom godine u potpuni prekid isporuka ruskog plina preko ukrajinske mreže plinovoda, uključujući i dijela namijenjenog europskim potrošačima.

Rusko-ukrajinskim plinskim sporom posebno je bila pogođena srednja i jugoistočna Europa. Od zemalja EU-a najteže su posljedice osjetile Slovačka i Bugarska, od zemalja kandidatkinja Makedonija i Hrvatska, a izvan toga kruga Srbija, BiH i Moldavija.

Češko predsjedništvo EU-a i Europska komisija proteklih su se dana intenzivno uključile pokušaje prevladavanja plinske krize. EU kupuje otprilike četvrtinu potrebnog prirodnog plina od Rusije, od čega se 80 posto isporučuje preko ukrajinskih plinovoda.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još