Na sjednici Narodne skupštine, koja u Banjoj Luci raspravlja o prijedlogu novog zakona o referendumu, Dodik je rekao zastupnicima da je riječ o dokumentu kojim se želi praktično osigurati pravo građana na očitovanje o važnim pitanjima te da će, prihvati li se zakon, prvo takvo očitovanje biti o odlukama koje donosi visoki predstavnik u BiH.

"Nije točno da je ovo put ka secesiji. To nije na dnevnom redu ove vlade", rekao je Dodik, dodajući kako nije isključeno da se "jednog dana" građani očituju i o tome.

"Ako se nastavi s pokušajima da se RS istjera iz BiH stalnim omalovažavanjem, nećemo oklijevati da i o tome organiziramo referendum", rekao je Dodik, objašnjavajući kako misli na "stalne napade na RS iz Sarajeva".

Također je rekao da je sada najvažnije onemogućiti visokog predstavnika Valentina Inzka da nameće zakone, pri čemu je ustvrdio kako mu to pravo nije dano ni Ustavom BiH ni bilo kojom odredbom Daytonskog sporazuma.

Bošnjački zastupnici u parlamentu RS osporili su ustavnost novog zakona o referendumu u tom entitetu te su u znak prosvjeda zbog rasprave o tom pitanju napustili sjednicu Narodne skupštine.

Oporbene stranke sa srpskim predznakom, ponajprije Srpska demokratska stranka (SDS), tražile su da u novi zakon bude ugrađena i odrednica po kojoj je referendum obvezno organizirati kako bi se očitivalo o mogućem pristupanju BiH NATO-savezu i o ustavnim promjenama.

Dodik je pak takav zahtjev izrijekom odbio uz objašnjenje kako bi se o referendumskim pitanjima odlučivalo naknadno.

Rekao je kako osobno podupire pridruživanje BiH NATO-savezu, no, dodao je, istodobno je sklon organiziranju referenduma i o tom pitanju.

Bošnjačke političke stranke najavile su da će, prihvati li parlament RS taj zakon, blokirati njegovu primjenu sa zahtjevom za zaštitu vitalnoga nacionalnog interesa u Vijeću naroda RS.

U tom slučaju o zakonu bi se morao očitovati entitetski Ustavni sud, što je postupak koji može trajati mjesecima.