Svijet ŠVICARSKA NA TANKOM LEDU

Postoji li još bankovna tajna?

Najnoviji spor između Švicarske i Njemačke o ukradenim podacima osoba koje su svoj imutak sakrile u Švicarsku još jednom je otvorio i pitanje bankovne tajne. Postoji li ona uopće - i ako da, koliko će dugo još postojati?

Banke su obavezne na šutnju kad je riječ o podacima svojih korisnika. To je osnova bankovne tajne i novčarske institucije moraju samo u slučajevima koji su propisani zakonom - na primjer u slučaju kaznenog djela - otkriti te podatke. Čak i njemački zakon o porezu načelno poštuje bankovnu tajnu, premda ovisi o državama kako će - i hoće li zakonski ograničiti tu šutnju bankara.

Zapravo u Njemačkoj ne postoji pisani propis o bankovnoj tajni, ali postoje drugi propisi. Tako su banke dužne poreznom uredu prijaviti dobit od uloženog kapitala, pa tako poreznicima nije teško izračunati kolika je i ukupna svota koju je netko uložio. Zato Nijemci koji ne žele da im država gleda u novčanik ipak radije iznose novac u inozemstvo, osobito u zemlje u kojima utaja poreza nije krivično djelo - poput Švicarske.

Ona nipošto nije jedina zemlja koja privlači novac stranaca svojom šutnjom i popis je veoma dug: od Bahama, Urugvaja i Malezije, ali su tu i zemlje poput Rusije ili Saudijske Arabije. Male zemlje su izložene i mnogo većim pritiscima razvijenih koji traže jedinstveni obrazac za razmjenu podataka među poreznim uredima ili nude bilateralni sporazum protiv dvostrukog oporezivanja gdje je dovoljno platiti porez u jednoj zemlji, pa da to zadovolji i drugu.

Švicarska se nećka potpisati takav ugovor i s Njemačkom, a nakon ovog skandala s ukradenim popisom njemačkih građana s imetkom u Švicarskoj još je odlučnija u otezanju s potpisom. U toj alpskoj zemlji se čuju i najteže optužbe protiv svog sjevernog susjeda i poručuju Berlinu da, budući da je riječ o ukradenim podacima, U Švicarskoj neće pružiti pravnu pomoć u potrazi za počiniteljima. Ali malo kome u Berlinu se baš tresu gaće od tih prijetnji - baš kao što je nedavno sličan slučaj doveo do ozbiljnih razmirica i između Švicarske i Francuske.

Podsjetimo: i tamo se navodno radilo o ukradenim podacima Francuza s novcem u Švicarskoj, a i Francuskoj je Švicarska prijetila da onda neće potpisati sporazum o dvostrukom oporezivanju. Epilog te priče jest da je Pariz vratio ukradene medije s podacima Švicarcima - ali neka svi Francuzi koji u toj zemlji imaju novac sami zaključe je li francuski porezni ured zadržao kopiju tih podataka.

Posebna priča su Sjedinjene Američke Države gdje se švicarska bankovna tajna posve rastopila u slučaju bankara Bradleyja Birkenfelda. Sada Washington traži na tisuće podataka o svojim građanima iz švicarske banke UBS i Bern tek pokušava zaustaviti bujicu podataka izjavama da bi trebalo još pregovarati.

Washington pak ne misli da se o tome ima što pregovarati jer zabrinutim Švicarcima tvrdi da im se javilo još službenika švicarskih banaka koji su spremni predati odgovarajuće podatke.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još