Svijet KLIMAGATE

Kome vjerovati kad se o klimi radi?

Klimagate! Tako su američki i britanski mediji nazvali otkrića o krivim procjenama UN-ova Vijeća za klimu (IPCC) i time posijali diljem svijeta sjeme sumnje u vjerodostojnost znanstvenih saznanja o klimi uopće

Nakon summita o klimi, koji je održan u Kopenhagenu, optužbe na račun rada Vijeća su postale još brojnije. Predsjednik Vijeća Rajendra Pachauri se ispričao zbog pogrešnih navoda o godini kada će se istopiti ledenjaci na Himalaji: 'Bitna saznanja iz Četvrtog svjetskog izvještaja o klimi su (ipak) jasno razumijevanje velikih rizika koji postoje kako za industrijske, tako i za siromašne zemlje.'

Ne slušaju suprotstavljeno mišljenje

Pallava Bagla, novinar koji piše za časopis Science, kaže da je Pachauri i prije summita u Kopenhagenu bio informiran da je 2035. godina pogrešna te da se radi o pogrešci od 300 godina. Pogreška potječe iz jednog izvještaja koji se temeljio na neobjavljenom istraživanju, a radilo se o inverziji brojeva u navedenoj godini - 2035. umjesto 2350. 'Ova se pogreška mogla izbjeći da su se slijedile norme o objavljivanju znanstvenih tekstova, a koje uključuju i provjere koje rade kolege iz struke', tvrdi časopis Science.

Nizozemac Richard Tol ističe da je jedan od problema izbor znanstvenika koji su radili na izvještaju: 'Vijeće UN-a za klimu priklonilo se zelenima i s godinama je postajalo sve zelenije. Znanstvenici poput mene, koji zastupaju drukčije mišljenje, nisu pozvani. Mi istu literaturu drukčije tumačimo i tvrdimo da je problem politika o klimi. Ako budemo djelovali prebrzo i činili previše, onda će to biti stvarno skupo.'

Zahtjevi za reformom Vijeća UN-a za klimu su sve glasniji. Kritičari rada Vijeća smatraju da će ove najnovije pogreške u znatnoj mjeri naštetiti povjerenju u Vijeće. Predsjednik Vijeća Pachauri je protiv toga jer, kako kaže, Vijeće je 2007. godine dobilo Nobelovu nagradu za mir i zadnjih 21 godinu obavlja odličan posao: 'Kad bismo danas morali osnovati organizaciju koja bi trebala procijeniti posljedice klimatskih promjena i koja bi trebala zadovoljiti potrebe čovječanstva, a posebno onih koji donose odluke, onda bismo morali formirati organizaciju koja je slična ovom Vijeću.'

Zagovornici Vijeća navode da su klimatske prognoze i modeli rada vrlo kompleksni, a borci za zaštitu prirode navode da otoci u Tihom oceanu nestaju, da su mnoga područja pogođena sušom i da se ledenjaci brzo tope. Oni kažu da se to ne vidi samo uz pomoć satelitskih snimaka, već i golim okom.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još