Svijet STRAH OD PROSVJEDNIKA

Krvavi ustanak prerasta u novu iransku revoluciju

Novi val krvavih prosvjeda na ulicama Teherana je eskalacija napetosti koje rastu od potvrde Mahmuda Ahmadinedžada za predsjednika Irana na spornim izborima u lipnju te postaje najveći izazov iranskoj vlasti od islamske revolucije 1979. godine

Nasilni obračun političkih disidenata i državnih snaga sigurnosti, u kojem je samo u nedjelju živote izgubilo najmanje 15 ljudi, eruptirao je šest mjeseci nakon velikih prosvjeda pristaša Ahmadinedžadovog protukandidata Mira Hoseina Musavija, čiji je nećak Seyed Ali među jučerašnjim žrtvama. Unatoč netom proglašenoj zabrani okupljanja više od troje ljudi na ulici, neprijatelji jednog od najrigidnijih vjersko-političkih režima na svijetu stižu pred bolnicu u koju je vlast sklonila Seyedovo tijelo.

Taj poginuli 35-godišnji otac dvoje djece mogao bi postati novim simbolom otpora tiraniji, nakon što je britanski dnevni list The Times osobom godine proglasio iransku studenticu Nedu Aghi-Soltan, ubijenu u postizbornim lipanjskim prosvjedima. Od njezine smrti i gušenja prosvjeda u krvi, oporbeni pokret nije samo preživio uhićenja, mučenja i namještena suđenja, već je ojačao izglede za konačnu pobjedu, bilježi Times.

Aktualni ustanak započeo je prošlotjednom smrću disidentskog ajatolaha Alija Montazerija (87), bivšeg vjerskog vođe iz razdoblja Homeinijeve revolucije (1979.) i kritičara sadašnjeg vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija. Sedmodnevno obilježavanje Montazerijeve smrti u više navrata prekidali su tvrdolinijaši i vjerska policija, razbijajući skupove suzavcem, lancima i štapovima. Najvažnije, smrt jednog od posljednjih starih kritičara režima koincidirala je s najvećim šijitskim blagdanom Ašurom tijekom kojega se obilježava smrt unuka proroka Muhameda, šijitskog mučenika Imama Huseina. S obzirom da je u to vrijeme tradicionalno zabranjena svaka primjena nasilja, nasilne metode kojima je vlast pribjegla posljednjih dana zaprepastile su i konzervativniji dio iranskog građanstva. Pridruživši se studentima i aktivistima za ljudska prava, sada i oni na ulici traže Hamneijev odlazak.

Vlast drži tijela ubijenih

Upravo se Hamnei, podsjetimo, u lipnju zauzeo za priznavanje pobjede Mahmuda Ahmadinedžada i gušenje uličnih prosvjeda tijekom kojih je, prema medijskim izvješćima, poginulo najmanje stotinu ljudi. U strahu od konačne odmazde, iranske vlasti sada su zabranile stranim novinarima izvještavanje o prosvjedima, srušile su mobilne mreže i usporile internetske veze te uhitile nekoliko oporbenih čelnika, među kojima su i najbliži Musavijevi suradnici.

Kronologija nereda

19. 12: Smrt disidentskog klerika, velikog ajatolaha Montazerija
21. 12: Deseci tisuća ljudi na njegovom sprovodu u Qomu; sukobi sa snagama sigurnosti
22. 12: Daljnji sukobi u Qomu
23. 12: Smrt se i dalje obilježava, a sukobi se šire na Isfahan
24. 12: Zabranjuje se daljnja ceremonija žalovanja za Montazerijem, osim u njegovom rodnom Qomu
26. 12: Neredi u središnjem i sjevernom Teheranu
27. 12: Najmanje 15 mrtvih i 300 uhićenih u Teheranu

Danas, dan nakon najkrvavijeg obračuna od lipanjskih prosvjeda, Musavi je stigao u bolnicu Ebn-e Sina u potrazi za nećakovim tijelom, koje vlasti ne žele predati roditeljima u strahu od masovnog pogreba i nove prilike za mobilizaciju protivnika režima. Oporba preko internetske stranice Norooz tvrdi da je policija i u ponedjeljak upotrijebila suzavac kako bi rastjerala okupljenu masu pred bolnicom.

Oporba izvještava da je policija u nedjelju ubila najmanje 15 ljudi tijekom kaotičnih uličnih borbi. Prosvjednici se nisu povukli unatoč suzavcu, pendrecima i mecima upozorenja, nakon čega je policija otvorila vatru. Izvjesno je da je u Teheranu ubijeno petero ljudi, četvero je poginulo u gradu Tabriz na sjeverozapadu zemlje, a jedna osoba izgubila je život u Shirazu na jugu. U nekim dijelovima grada, prosvjednici su probili policijske kordone i zapalili nekoliko policijskih vozila i motora, što se vidi i na brojnim video snimkama publiciranim na YouTubeu.

Policija priznaje samo jedno ubojstvo, a ostala pripisuje međusobnim obračunima među prosvjednicima. Ahmadreza Radan, zamjenik zapovjednika državne službe sigurnosti, izjavio je da  je jedan prosvjednik u Teheranu ustrijeljen, da je dvojicu pregazio auto te da je jedan bačen s mosta. No liječnik iz teheranske bolnice Najmieh rekao je da je sinoć izvršeno 17 operacija na ljudima ranjenima vatrenim oružjem. Na liječenju je zadržano 60 osoba s teškim ozljedama glave, od kojih je troje u kritičnom stanju, rekao je liječnik pod uvjetom da ostane anoniman. Radan je izvijestio i da su deseci policajaca ozlijeđeni, a 'neki ubijeni'.

Prema posljednjim službenim informacijama, u sukobima je ozlijeđen i šef teheranske policije Azizollah Rajabzadeh. Na jednoj snimci vidi se kako prosvjednici pale policijsku stanicu, a na drugoj kako odnose mrtvo tijelo prosvjednika kličući: 'Ubit ću, ubit ću onoga koji je ubio mog brata!' Nekoliko izvješća i snimaka svjedoči o predaji policajaca, koji odbijaju sukobe s prosvjednicima i odbacuju policijsku opremu.

Reuters
Obračun s policijom u Teheranu
Nasilni prosvjedi održani su i u gradovima Isfahanu, Mashhadu, Shirazu, Araku, Tabrizu, Najafabadu, Babolu, Ardebilu i Orumiehu, tvrdi oporba na svojim internetskim stranicama. Ranjeno je više stotina ljudi, a teheranska policija izvještava da je uhitila više od 300 prosvjednika. New York Times prenosi da je među uhićenima i oporbeni čelnik Ibrahim Yazdi, inače bivši ministar vanjskih poslova i Homeinijev savjetnik.

Pregažena pravila Ašure

Iranski čelnici posljednjih desetljeća poštovali su zabranu nasilja tijekom Ašure i u razdoblju od čak dva mjeseca oko praznika, no odlučili su primijeniti silu nakon što su prosvjednici isprepleli političke poruke s religijskima, izmjenjujući antivladine slogane i prigodne izraze žalosti za imamom Huseinom.

Masa prosvjednika maršira središnjom teheranskom avenijom uz poklike 'smrt Hamneiju'. ‘Hamnei je posao Yazid i Yazid je rehabilitiran’, viču prosvjednici, što je nadogradnja dosadašnjeg slogana ‘ovo je mjesec krvi, svgnut ćemo Alija (Hamneija)’. Ajatolah Hamnei pritom je izjednačen s kalifom Yazidom iz stoljeća sedmog, koji je naručio ubojstvo mučenika Huseina i postao simbol okrutnosti te moralne korupcije, dok se netom preminuli Montazeri doživljava kao Husein, simbol otpora protiv represivnih vladara. 

'Ašura je veoma simbolična u našoj kulturi, podsjeća na to da su nevine uvijek ubijali nitkovi. Ubijanje ljudi tijekom Ašure pokazuje koliko je daleko Hamnei spreman ići kako bi ugušio prosvjede', rekao je Fatemeh Haghighatjoo, bivši zastupnik u iranskom parlamentu, trenutno gostujući profesor na Sveučilištu Massachusetts u Bostonu, za New York Times.

Mehdi Khalaji, analitičar Instituta za Bliski istok u Washingtonu, upozorava da će Hamnei pribjeći dosad najbrutalnijim metodama kako bi se održao na vlasti. Prošle godine, za vrijeme posjeta Washingtonu, bivši iranski predsjednik Mohamad Hatami rekao je da je Hamnei spreman ubiti i do 200.000 ljudi.

Oporbeni čelnici, prvenstveno Musavi, žele reformirati islamski sustav i ograničiti ovlasti vrhovnog vođe, zahvaljujući kojima Hamnei sada ima posljednju riječ u svemu. Ostaje vidjeti što je u obrani postojećeg sustava spremna učiniti ‘civilna vlast’ na čelu s Ahmadinedžadom, kojemu se stolica sada već opasno trese.



  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još