GOTOVO 1.500 UBIJENIH

U Gazi obilježavaju obljetnicu najrazornijeg napada Izraelaca

26.12.2009 u 09:40

Bionic
Reading

U nedjelju se navršava godinu dana od početka izraelske vojne ofenzive na Gazu, najsmrtonosnije u četiri desetljeća izraelsko-palestinskog sukoba, Izraelci trpe manje raketnih napada, no mirovni su pregovori na mrtvoj točki, a stotine Palestinaca bez krova nad glavom

Izrael je ofenzivu počeo da bi okončao palestinske napade s više od 12.000 raketa ispaljenih iz Gaze od 2001., kada je takvo raketiranje započelo, odnosno više od 5.000 raketa ispaljenih od 2005., kada se Izrael jednostrano povukao iz Gaze.

Poslije završetka ofenzive započete 27. prosinca 2008., a završene 18. siječnja 2009., broj raketnih i minobacačkih napada s Gaze na južne dijelove izraelskog teritorija znatno je smanjen. No visoku cijenu za to platilo je 1,5 milijuna Palestinaca koji žive u vrlo gusto napučenoj priobalnoj enklavi.

Po svim računicama ofenziva na Gazu je poslije izraelsko-arapskog rata 1967., bila najsmrtonosnija u četiri desetljeća izraelsko-palestinskog sukoba.

Palestinski centar za ljudska prava navodi da je ubijeno 1.417 Palestinaca, od čega 65 posto civila, a među njima 313 maloljetnika i 116 žena.

Sličnu brojku, 1.387 mrtvih, iznosi izraelska organizacija za ljudska prava B'Tselem, ali ne i izraelska vojska koja tvrdi da je ubijeno 1.116 Palestinaca i da su njih 60 posto bili borci.

Izraelci su imali devet žrtava, među kojima tri civilne te više desetaka ranjenih, a Palestinci više od 5.000 ranjenih.
No, ako su Izraelci postigli svoj cilj i smanjili broj raketnih napada, u Ujedinjenim narodima protiv njih krenule su optužbe za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine zbog nerazmjerna odgovora na raketiranje.

Ujedinjeni narodi objavili su izvješće o ofenzivi na Gazu kojim terete Hamas da je izvodio akcije koje bi mogle biti okvalificirane ratnim zločinima, ali velik dio izvješća uperen je protiv izraelske vojske.

Izrael bi mogao biti optužen za nerazmjeran odgovor na raketiranje i nedovoljnu zaštitu civila.

Nadalje, palestinski očevici i izraelski vojnici svjedočili su (anonimno) da se izraelska vojska koristila civilima kao ljudskim štitom, da je rabila zabranjene fosforne bombe u civilnim zonama i zlostavljala Palestince pri ispitivanjima.
Izrael navode odbacuje i ulaže velike napore da spriječi te tužbe.

U međuvremenu, Gaza de facto živi u blokadi kojom Izrael pritišće radikalni islamistički pokret Hamas, koji vlada Gazom otkako je iz nje prognao stranku Fatah predsjednika Mahmuda Abasa.

Oko 3.500 domova uništeno je u masovnom izraelskom raketiranju iz zraka, s kopna i mora, a bosonoga, prljava djeca igraju se u šatorskom naselju gdje u katastrofalnim uvjetima žive stotine palestinskih obitelji koje su ostale bez krova nad glavom, opisuje dopisnik agencije dpa.

Obnova uništenih kuća nemoguća je zbog blokade kojom Izrael ograničava u Gazu unos i hrane i medicine i goriva.
Izrael i Hamas ukopani su pak na svojim pozicijama i vrte se u krugu bez izlaza jer Izrael odbija pregovarati s Hamasom, pobjednikom palestinskih izbora 2006., sve dok taj ne prizna državu Izrael.

Hamas odgovara da to neće nikad učiniti, no taj pokret stalno gubi popularnost u palestinskom narodu i zato ne žuri potpisati pomirbu s drugim palestinskim strankama što bi otvorilo put za održavanje palestinskih izbora u ljeto 2010.
Zadnjih tjedana Hamas nastoji dobiti bodove razmjenom 1000 palestinskih zatvorenika za izraelskog vojnika Gilada Shalita kojega tri godine drži u zatočeništvu.

S druge strane, sve dok Shalit ne bude oslobođen, Izrael ne razmišlja o ukidanju blokade u Gazi.