Srbija na ovaj način odgovara na tužbu za genocid koju je Hrvatska podnijela protiv nje, te optužuje Hrvatsku za etničko čišćenje u razdoblju od 1991. do 1995. godine.

U tužbi stoji kako su Srbi koji su prije rata živjeli u Hrvatskoj bili žrtve genocida, a Srbija to planira dokazati pozivajući se na haške optužnice i procese protiv Hrvata u Haagu. Srbija također planira sudu predočiti dokaze o žrtvama koje su ubijene nakon završetka rata, prilikom povratka iz izbjeglištva.

U tužbi će se naći podaci o zločinima počinjenima u Gospiću, Sisku, Pakračkoj poljani, Karlovcu, Osijeku, Paulin Dvoru, Medačkom džepu, Maslenici i za vrijeme Bljesak i Oluja. Tužba sudu trebala bi biti predana do kraja ove godine.

Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je da će se s podnošenjem protutužbe Međunarodnom sudu pravde (ICJ) protiv Hrvatske za genocid "pričekati još neko vrijeme" te da ima još vremena za razmišljanje o tome, ocijenivši da bi bilo dobro da takve tužbe nije bilo s hrvatske strane.

"Generalni pristup koji imam jest da bi bilo dobro da ni Hrvatska nije pokrenula tužbu protiv Srbije i da Srbija ne mora odgovarati protutužbom, već da se pitanja građanskih prava i prava hrvatskih i srpskih građana rješavaju u sudskim procesima u postupcima koji nemaju duboke političke implikacije za naše međudržavne i međunacionalne odnose", rekao je Tadić.