Svijet SLOVENSKA GODINA NA IZMAKU

Pahorova vlada visi o Janšinoj niti

Velika kriza u odnosima s Hrvatskom zbog blokade njenih pristupnih pregovora obilježila je slovensku politiku u ovoj godini na vanjskom, a gospodarska kriza s velikim padom BDP-a i zaposlenosti na unutarnjem planu

LJUBLJANA - Kada je Pahorova vlada u prvom mjesecu svog mandata krajem 2008. Hrvatskoj blokirala čak 14 pregovaračkih poglavlja, tri zbog "sadržajnih" razloga, a 11 zbog graničnog prijepora, to se u Ljubljani službeno tumačilo željom da se u tzv. europskom okviru, a svakako prije ulaska Hrvatske u EU, ostvari slovenski "vitalni nacionalni interes". Prema konceptu koje su postupno usvojile sve stranke, to je "teritorijalni kontakt s otvorenim morem", odnosno očuvanje "statusa Slovenije kao pomorske države".

Pahor je u svom prvom govoru u parlamentu nakon izbora najprije rekao da neće uvjetovati hrvatski ulazak u EU zbog granice jer se to pitanje prije ulaska nije postavljalo ni Sloveniji. No njegov je kasniji potez blokiranja hrvatskih pristupnih poglavlja naišao na opće odobravanje svih stranaka, a i u javnosti bio doživljen kao znak "ustrajnosti i odlučnosti" koju nisu pokazali njegovi prethodnici.

Nakon što je odbio kompromisni prijedlog Francuske, koja je s mjesta predsjedateljice EU-om u Bruxellesu predlagala da Hrvatska nastavi pregovore uz izjavu da svojom pristupnom dokumentacijom ne prejudicira granicu sa Slovenijom, Pahor je pričekao inicijativu povjerenika za proširenje Ollija Rehna kojom se predlagalo političko posredništvo za rješenje graničnog spora.

Janša izaziva krizno stanje?

Budući da slovenski parlament arbitražni sporazum još nije ratificirao, a polemike oko njega sve su žešće i prenose se u iduću godinu, nije isključen scenarij po kojemu će Janša i na toj temi pokušati izazvati krizno stanje u slovenskoj politici. On tvrdi da je sporazum s Hrvatskom loš i da ga ne bi nikada potpisao, pa neće glasovati ni za njegovu ratifikaciju.

Arbitražni sporazum još je "na čekanju" na slovenskom ustavnom sudu koji mora potvrditi da je u skladu s ustavom, a skoro je sasvim izvjesno i održavanje savjetodavnog referenduma o sporazumu, na kojemu će oporba pokušati ugroziti drugu godinu Pahorova mandata.

Slovenija je kao članica EU-a i dalje blokirala pristupni proces Zagreba "zbog nepromijenjenih okolnosti", a Rehn je svoje prijedloge mijenjao u pokušaju da se rješenje ipak nađe.

Sve to imalo je kao neposrednu posljedicu pogoršanje međusobnih odnosa za koje su komentatori u obje države, ali i neki političari, navodili da su došli do najniže točke kada ih možda ni iduće generacije političara neće moći riješiti. Rješenje se nije našlo ni u jedinom susretu u četiri oka bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera s Pahorom, niti u jalovim izjavama europskih dužnosnika kako bilateralni odnosi članice i nečlanice EU-a ne smiju utjecati na proces proširenja.

Preokret je nastupio tek nakon uspostave novog ozračja u odnosima Zagreba i Ljubljane, koje je simbolizirao prvi trakošćanski susret nove hrvatske premijerke Jadranke Kosor i Boruta Pahora, ali i novi pristup europske predsjedateljice Švedske i SAD-a kao sponzora europeizacije jugoistočne Europe. Pošto je potpisan arbitražni sporazum s Hrvatskom, Ljubljana je deblokirala 11 graničnim pitanjem "kontaminiranih" poglavlja, dok tri poglavlja na koje ima sadržajne primjedbe za sada drži u rezervi.

Pahor sada priznaje da je pitanje blokade izazvalo pogoršanje odnosa s Hrvatskom, ali govori da je kriza u odnosima prevladana, da su uspostavljeni "odnosi povjerenja" s novom hrvatskom vladom i da je Slovenija arbitražnim sporazumom stvorila osnovu za ostvarenje svog vitalnog interesa.

Za Pahora će, međutim, iduće godine najveći problem postati političko povezivanje kriznih prilika u državi s odnosima s Hrvatskom, što je očita namjera bivšeg premijera i čelnika oporbe Janeza Janše koji je najavio masovne prosvjede svojih pristaša na ulicama slovenskih gradova već za nekoliko mjeseci.

Janša u prvi plan ističe tri Pahorova "grijeha", od kojih je jedan i arbitražni sporazum. Uz to, Janša tvrdi da Pahorova vlada "rehabilitira pripadnike bivšeg režima", te da se to vidi iz visokog državnog odličja koje je primio nekadašnji šef službe državne sigurnosti Ivan Eržen zbog toga što je policijskom akcijom onemogućio miting Miloševićevih pristaša u Ljubljani, a koji je 1988. naredio Janšino uhićenje. Čelnik oporbe tvrdi nadalje da je Pahor kriv za produbljivanje krize i da je cinična premijerova izjava da je kriza već dosegla vrhunac a da će se broj nezaposlenih u 2010. povećati sa sadašnjih 100 na 120 tisuća.

U mjesecima blokiranja hrvatskih pristupnih pregovora između Janše i Pahora vladao je pakt o nenapadanju glede odnosa s Hrvatskom, no sada je toj idili došao kraj. Janša tvrdi da je sadašnji premijer loš strateg i da je svojim izjavama da ustraje na blokadi nervirao ne samo Hrvatsku, nego i gubio simpatije među državama članicama, te da je arbitražni sporazum rezultat europskih i američkih pritisaka, a ne umješnosti Pahora kao političara.

Ako se Pahor uspije nagoditi sa sindikatima oko visine minimalne plaće za idućih nekoliko godina, ako ekonomija nakon ovogodišnjeg pada BDP-a od preko sedam posto počne pokazivati znakove oporavka i ako opća slika sadašnje krize bude bolja, rizici za Pahora i njegovu vladu bit će manji i on bi svoju vladajuću koaliciju lijevog centra mogao dovesti do kraja njena četverogodišnjeg mandata.

Sasvim će drugi slučaj biti ako se prognoze o ponovnom iako skromnom porastu BDP-a u idućoj godini (do jedan posto) ne ostvare i ako broj nezaposlenih poraste iznad 120.000 i približi se broju iz "najgore" 1994. godine u razdoblju "postjugoslavenske recesije". U tom bi slučaju i izgledi za dobre slovensko-hrvatske odnose mogli doći u pitanje jer bi "najlakša" prtljaga koje bi se Pahor u tom slučaju bio spreman odreći kako bi ponovno ojačao svoju političku poziciju u državi mogao biti upravo arbitražni sporazum.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još