Svijet ZBOGOM GODINI NA IZMAKU

U 2010. s pojačanim nagonom za preživljavanje

Godina na izmaku ostat će upamćena kao rijetko turbulentno razdoblje u povijesti, koje bi mnogi svjedoci najradije što prije zaboravili. Pogođeni posljedicama financijske krize i zastrašeni implikacijama koje je za sobom povukla pandemija tzv. svinjske gripe, Zemljani ulaze u 2010. sa stanjem svijesti koje ne bi poželjeli ni najljućem neprijatelju

Gorak okus neispunjenih očekivanja obilježava kraj 2009, dočekane s probuđenom nadom da će na skupovima svjetskih čelnika, dvadeset godina nakon pada Berlinskog zida i s novim predsjednikom SAD-a, konačno prevladati odgovornost i briga za zajedničku budućnost. No dvanaest mjeseci kasnije, čak je i znanstvena otkrića iz 2009, koja su navijestila napredak u mnogim područjima ljudskog života, zasjenila bojazan da čovječanstvo neće opstati onoliko koliko će biti potrebno da okusi njihove plodove. Crnim predviđanjima kumuje neuspjeh u postizanju sporazuma za spas planeta na konferenciji o klimatskim promjenama, kao posljednje u nizu razočarenja koja su obilježila godinu na izmaku.

Obamini ograničeni dosezi


Velika očekivanja buktala su u siječnju, kada je Barack Obama, inauguriran za predsjednika SAD-a, jedva dočekao najaviti prve poteze koji predstavljaju oštar zaokret od administracije nepopularnog Georgea W. Busha. Svega dan nakon inauguracije potpisao je naredbu da se u roku od godinu dana stavi ključ u bravu američkog zatvora u zaljevu Guantanamo na Kubi, gdje se protivno međunarodnim konvencijama drže i muče osumnjičenici za terorizam iz svih krajeva svijeta. S obzirom da je velika većina američkih saveznika odbila primiti zatvorenike, upravo traje rat oko njihova preseljenja u zatvor u ruralnom Illinoisu, čemu se zbog možebitne prijetnje nacionalnoj sigurnosti osobito protive lokalni republikanci. U svakom slučaju, i sam Obama izjavio je u studenome da Guantanamo neće biti zatvoren u roku koji je postavio.

Iako se njegovi uspjesi uglavnom svode na ispravljanje manijakalnih poteza prethodnika, za njihovo postizanje trebalo je imati političke hrabrosti. Obamina popularnost na domaćem terenu pala je zbog, primjerice, pokretanja zamašnjaka za izglasavanje zdravstvene reforme u Kongresu, amenovanja financiranja istraživanja matičnih stanica, olakšavanja restrikcija povezanih s Kubom, ukidanja zabrane putovanja zaraženih HIV-om u SAD, imenovanja prve sutkinje hispanoameričkog porijekla u Vrhovni sud i zalaganja za smanjenje emisije ugljičnog dioksida.

'Revolucionarne' promjene u SAD-u nisu, međutim, popratili značajniji uspjesi na međunarodnom planu. Iako je Obama još prošlog tjedna u Kopenhagenu najavio da će s ruskim kolegom Dmitrijem Medvedevim postići sporazum o smanjenju hladnoratovskih zaliha nuklearnog naoružanja, sada je izvjesno da se to neće dogoditi do kraja godine.

Katastrofe i nesreće

• Najsmrtonosniji požari u Australiji: 173 mrtvih i 500 ozlijeđenih
• Pad zrakoplova Colgan Aira na američki grad Buffalo: 50 mrtvih
• Potres u talijanskoj L’Aquili: 308 mrtvih, oko 1500 ozlijeđenih
• Pad zrakoplova Air Francea u Atlantski ocean: 228 mrtvih
• Pad zrakoplova Yemenia Aira u Indijski ocean: 153 mrtvih
• Pad zrakoplova Caspian Airlinesa u Iranu: 168 mrtvih
• Tajfun Morakot u Tajvanu: 461 mrtvih, 192 nestalih
• Tropska oluja Ketsani na Filipinima: 240 mrtvih
• Tsunamiji kod otočja Samoa i Američka Samoa: 189 mrtvih
• Potres od 7.6 stupnja u Indoneziji: oko tisuću mrtvih

Očekuje se da će poboljšani imidž SAD-a konkretne rezultate u svijetu polučiti tek u predstojećim godinama, a promjene su uglavnom tek retoričke naravi. Obamino odustajanje od Pentagonova plana izgradnje proturaketnog štita u Poljskoj i Češkoj naknadno je pomućeno najavom razvoja novog sustava proturaketne obrane u Europi. Novi Obamini planovi predviđaju postavljanje presretača projektila na moru i kopnu, a novi sustav trebao bi pokriti puno veći dio Europe od Bushevog sustava. Ovacijama je pak nagrađen njegov govor na kairskom sveučilištu, gdje je citirao Kuran i pozvao na novi početak u odnosima SAD-a s muslimanima. Dobro je primljena i njegova odluka o povlačenju vojske iz Iraka do kraja iduće godine, iako nasilje u toj zemlji ne jenjava.

Prkošenje Zapadu

Najviše kontroverzi, osobito u svjetlu Nobelove nagrade za mir koja mu je dodijeljena, reklo bi se, za verbalna postignuća, izazvala je Obamina odluka da u Afganistan 2010. pošalje dodatnih 30.000 vojnika, kao i opravdanje vođenja 'pravednog rata' pred Nobelovom komisijom.

Stabilizacija Afganistana onemogućena je u velikoj mjeri i tamošnjim predsjedničkim izborima u režiji NATO-a. Pod snažnim optužbama za korupciju i manipulaciju s biračkim glasovima, pobjednikom je proglašen dotadašnji predsjednik Hamid Karzai, što je učvrstilo potporu lokalnog stanovništva Talibanima. Iako je godina na izmaku bila najsmrtonosnija za koalicijske snage od 2001. (499 smrtnih slučajeva, u odnosu na 295 u 2008.), Obama je odobrio zahtjev američkog generala Stanleyja McChrystala da se u Afgnistan pošalje dodatnih 30.000 vojnika.

Nasilje se iz Afganistana prelilo i u susjedni Pakistan, gdje Talibani već podjednako napadaju vojne baze, škole, i džamije, a s obzirom da je Islamabad pokrenuo sustavnu kampanju ‘čišćenja’ Južnog Waziristana od Talibana, očekuje se da će sukobi ekskalirati i u drugim regijama.

Iran i Sjeverna Koreja intenzivirali su 'neprijateljske aktivnosti' prema Zapadu. Satelitske snimke otkrile su nepoznati objekt, proglašen tajnim iranskim postrojenjem za obradu urana, a Teheran nije zanijekao da je nastavio razvijati svoj nuklearni program. I Iran i Sjeverna Koreja testirali su nove raketne projektile koji mogu doseći teritorije Izraela i Aljaske. Sjevernokorejski diktator Kim Jong-il, pokazao je pak 'znak milosti' prema SAD-u pustivši iz zarobljeništva dvije američke novinarke nakon što je po njih u Pyongyang došao glavom i bradom Bill Clinton.

Nova era Europske unije


Predsjedništvo Europske unije 2009. odradile su Češka i Švedska, a za vrijeme vladavine potonje na snagu je konačno stupio dugoočekivani Lisabonski ugovor - zamjensko rješenje za preambiciozni europski ustav, koji su na referedumima 2005. odbacili Francuzi i Nizozemci. Oci Europske unije stoga su Lisabonski ugovor odlučili ratificirati u parlamentima zemalja članica, no i kao takav mogao je zaživjeti tek nakon ustupaka Ircima koji su ga naposljetku potvrdili na drugom referendumu te s potpisom najglasnijeg euroskeptika među europskim čelnicima, češkog predsjednika Vaclava Klausa.

Glavne promjene u 'novoj eri suradnje između država članica EU-a', kako je to ocijenio švedski premijer Fredrik Reinfeld, jesu uvođenje funkcije stalnog predsjednika Europskog vijeća (neformalno – predsjednik EU-a), na koju je imenovan belgijski premijer Herman van Rompuy, te funkcije visokog predstavnika za vanjsku politiku i zajedničku sigurnost (neformalno – ministar vanjskih poslova EU-a), koja je dodijeljena dotadašnjoj britanskoj povjerenici za trgovinu Catherine Ashton. Imenovanje dvoje navedenih 'bezličnih' čelnika na čelna mjesta EU-a nije u skladu s proklamiranim ciljem jačanja uloge EU-a kao globalnog igrača; naprotiv, izbor Van Rompuyja u muslimanskom svijetu dočekan je s nevjericom jer je dotični svojedobno izjavio da bi kršćanske 'temeljne vrijednosti' EU-a bile potkopane primanjem Turske u članstvo.

Prošle godine Slovačka je uvela euro kao nacionalnu valutu, a želju za priključenjem Europskoj uniji formalizirao je Island. Grenland je pak napravio prvi korak ka proglašenju nezavisnosti od Kraljevine Danske, a preuzimanje kontrole nad vlastitim pravosuđem i iskorištavanjem prirodnih resursa te uvođenje grendlanskog kao službenog jezika proslavljeno je podjelom dvije tone sirovog kitovog mesa lokalnom življu.

Ljudska prava


• Johanna Sigurdardottir, premijerka Islanda, prva je deklarirana lezbijka na čelu vlade
• Mahmud Ahmadinedžad proglašen je pobjednikom predsjedničkih izbora u Iranu. Milijuni ljudi izašli su na ulice u znak podrške protukandidatu Miru Hoseinu Mousaviju. Ubijena studentica Neda Aghe-Soltan postaje simbol otpora, uhićene su stotine ljudi
• Bolivija je prva južnoamerička zemlja koja autohtonim Indijancima daje pravo na samoupravljanje
• Prvo suđenje na Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) vodi se protiv bivšeg vođe kongoanske paravojske Thomasa Lubange, optuženom za ratne zločine nad djecom - vojnicima
• ICC je izdao uhidbeni nalog protiv sudanskog predsjednika Omara Hassana al-Bashira za ratne zločine

• Bivši predsjednik Perua Alberto Fujimori osuđen je na 25 godina zatvora zbog ubijanja i otmica
• Švicarci su na referendumu zabranili izgradnju minareta
• Čuvaru u nacističkom logoru Johnu Demjanjujku sudi se za prisiljavanje 27900 Židova na smrt

Financijska kriza


Vlade širom svijeta uhvatile su se u koštac s najvećom financijskom krizom i nezaposlenošću u posljednjim desetljećima. Američki Kongres usvojio je paket poticaja težak 787 milijardi dolara, a Bank of England ubrizgala je u britansko gospodarstvo svježih 330 milijardi dolara.

Čelnici banaka našli su se na meti kritika zbog velikih bonusa koje su nastavili isplaćivati, pa čak i iz sredstava državnih poticaja. Iako je ta pojava izazvala najviše pažnje u SAD-u, kolektivno su zasad kažnjeni britanske banke i podružnice stranih banaka u toj zemlji, koje će na bonuse više od 25.000 funti plaćati jednokratni porez od 50 posto. Taj potez odobrio je i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, koji se zajedno s britanskim premijerom Gordonom Brownom javno založio za uvođenje poreza na bankarske bonuse na globalnoj razini.

U okviru predloženog globalnog sporazuma, poručili su Brown i Sarkozy u uvodniku Wall Street Journala, našlo bi se i jamstvo da se 'financijske institucije ne smiju koristiti inozemnim poreznim rajevima jer bi time pobile doprinos koji duguju građanima zemlje u kojoj posluju'.

Pale su i prve pojedinačne žrtve gnjeva u SAD-u: a teksaški tajkun Allen Stanford uhićen je zbog prijevare investitora teške 8 milijardi dolara kroz svoju banku u Antigui, a najveći svjetski financijski prevarant Bernie Madoff osuđen je u New Yorku na maksimalnu kaznu od 150 godina zatvora zbog investicijske prijevare od 65 milijardi dolara.

Financijska kriza bila je službeno objašnjenje za ostavke dvaju europskih premijera – islandskog Geira Haardea i mađarskog Ferenca Gyurcsanyja – a skupina 20 najrazvijenijih zemalja i zemalja u razvoju (G20) proglasila se forumom za upravljanje globalnim gospodarstvom, koji će do kraja 2012. donijeti stroža pravila za poslovanje banaka.

Svinjska gripa

Iz Meksika se proširio virus tzv. svinjske gripe, H1N1. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) još je u travnju izrazila zabrinutost da bi se zaraza mogla vrlo brzo proširiti i na ostale kontinente. Većina vlada savjetovala je svojim građanima da ograniče putovanja i izbjegavaju javna mjesta, a WHO u lipnju proglašava globalnu pandemiju – što je prvi takav slučaj nakon hongkoške gripe, kojoj je u razdoblju 1968-69 podleglo oko milijun ljudi. Za usporedbu, od posljedica svinjske gripe dosad je u svijetu, prema službenim podacima, umrlo manje od 12.000 ljudi, dok svake godine od sezonske gripe umire od 250.000 do 500.000 osoba.

JDD/SIPA
Francuzi su na cjepivo protiv H1N1 čekali u redovima
S obzirom na navedeno, nije čudno da je prvotna globalna panika oko zaraze svinjskom gripom s vremenom rezultirala općim uvjerenjem da je cijeli slučaj, ako ne i sam virus, umjetno proizveden kako bi se na njemu okrenula ‘masna para’. Teže teorije zavjere optužuju svjetske moćnike i članove najbogatijih obitelji da novim cjepivom žele i ograničiti nekontrolirani rast svjetske populacije. Ne bi im, tvrde pristaše ovih teorija, bilo prvi put – navodno su cjepivo protiv tetanusa, kojemu je bio pridodan hormon trudnoće hCG, ubrizgali 1995. milijunima žena u Meksiku, Nikaragvi i na Filipinima, kako bi testirali kontracepcijsko cjepivo koje WHO usavršava još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Europski proizvođači cjepiva protiv H1N1 pustili su proizvod u opticaj zajedno s popisom njegovih sastojaka, ne skrivajući da se u njemu nalaze skvalen i živa, te opovrgavajući da ti sastojci u primjenjenim količinama dovode u pitanje sigurnost cjepiva. Milijuni ljudi širom svijeta poslušali su savjet zdravstvenih djelatnika i cijepili se protiv potencijalno smrtonosne bolesti bez ikakvih posljedica, a zasad se ne čini da su nuspojave štetnije od uobičajenih. Najhrabriji u obrani novog cjepiva najčešće su sami epidemiolozi, koji nastavljaju savjetovati imunizaciju ugroženim skupinama stanovništva, tvrdeći da su tome podvrgnuli sebe i svoje obitelji i okrivljujući medije koji ‘šire strah’ u nedostatku drugih atraktivnih tema.

Činjenica jest da mediji sve više prostora daju 'teoretičarima zavjere', a tako će zacijelo biti dok ne stigne relevantno očitovanje o (ne)opravdanosti proglašenja pandemije i posljedične obavezne nabave cjepiva. Inače, u bitku koju u potrazi za objašnjenjima vodi austrijska novinarka Jane Burgermeister uključivat će se sve više ljudi, među kojima je i predsjednik Odbora za zdravlje Vijeća Europe Wolfgang Wodarg. Na inicijativu tog njemačkog socijaldemokrata, koji je određivanje mjera protiv svinjske gripe ocijenio ‘jednim od najvećih medicinskih skandala stoljeća’, Vijeće Europe u siječnju 2010. pokreće istragu o utjecaju farmaceutskih kompanija na WHO.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još