Svijet VAJGLOV SAT POVIJESTI

Slovenija ima moralno pravo na pristup otvorenom moru

  • Autor: Hina
  • 5.1.2009 12:56:56
  • 5.1.2009 12:56:51

Predsjednik vanjskopolitičkog odbora slovenskog parlamenta Ivo Vajgl izjavio je da Slovenija ima 'moralno pravo' na pristup otvorenom moru koje su može utemeljiti i s aspekta međunarodnog prava ako RH u pregovorima o granici uvaži 'načelo pravednosti'

Slovenija je u razgraničenjima nakon Prvog i Drugog svjetskog rata ostala bez pojasa morske obale sjeverno od Trsta koji je bio u isključivom vlasništvu tamošnjih lokalnih Slovenaca, izjavio je Vajgl.

'Mislim da je sada jedan od povijesnih trenutaka za slovenski narod, trenutak u kojemu ćemo nešto važno dobiti ili izgubiti', rekao je Vajgl u razgovoru za Slovensku televiziju u nedjelju kasno na večer, ocjenjujući stanje nastalo nakon što je Slovenija blokirala nastavak pristupnog procesa Hrvatske prema Europskoj uniji koji uvjetuje rješenjem bilateralnog graničnog pitanja.

'Srž problema je po mojem mišljenju u tome da smo mi Slovenci pomorski narod i da smo to uvijek bili. Pristup otvorenom moru je nešto na što imamo moralno pravo. Naravno, moramo dokazati i da na to imamo pravo po međunarodnom pravu na osnovi stanja na granici sa 25. lipnja 1991. godine', rekao je Vajgl za slovensku nacionalnu televiziju.

'Ako hrvatska politika želi dugoročne dobrosusjedske odnose, morat će svoj odnos prema tom pitanju korigirati. Hrvatska politika morat će shvatiti da je riječ o jednom pitanju na kojemu možemo graditi dugoročno dobrosusjedske odnose. Trebat će pregovarati, a ne ostati ukopan na sadašnjim pozicijama jer to ne vodi približavanju stajališta', rekao je Vajgl, dodajući da je pitanje izlaza na otvoreno more od izuzetnog stvarnog i emocionalnog značenja za Slovence, pa to niti Hrvatskoj ne može biti nevažno ako želi graditi dobrosusjedstvo.

'Slovenci su oduvijek bili pomorski narod, more je u našoj književnosti i u našim srcima, pristup otvorenom moru naše je moralno pravo, Hrvatska će to morati razumjeti', rekao je Vajgl, dodajući da je inače po svom habitusu i kao bivši diplomat naklonjen kompromisima i dijalogu, ali da je ovaj put podržao 'zaoštravanje odnosa s Hrvatskom preko blokade pristupnih pregovora, kako bi se pitanje granice na moru 'izoštrilo' u očima javnosti i kako bi se problem jednom konačno riješio.
'Hrvatska ima veliko i lijepo more, a mi samo komadić mora i kratku obalu koju nam je povijest ostavila iako smo imali dužu obalu, samo na drugom mjestu', rekao je Vajgl.

Vajgl je rekao da se ne zalaže za prekrajanje granica, ali da je pitanje izlaza Slovenije na otvoreno more moguće riješiti sada, pregovorima s Hrvatskom, jer to za Sloveniju ima veliku težinu.

Vajgl je rekao da važnost mora za Slovence i emocionalnu težinu tog pitanja uvijek ističe u razgovorima s hrvatskim političarima i pravnicima kojima obično pripovijeda o svojim osjećajima kad mu je kao 26-godišnjem novinaru jedan Slovenac iz Trsta govorio da su Slovenci svoju obalu koja se nalazila sjeverno od tog grada izgubili u graničnim kombinacijama velikih sila nakon Prvog i Drugog svjetskog rata, pa bi uz uvažavanje načela pravednosti to Hrvatska danas mogla popraviti.

Vajgl je rekao da je prije dvije godine kao tadašnji savjetnik za vanjsku politiku predsjednika Janeza Drnovšeka u Hrvatskoj ispitivao mišljenja političara i stručnjaka o tome može li se problem granice na moru i slovenskog izlaza u međunarodne vode riješiti po načelu pravednosti.

'Drnovšek me je tada u Hrvatsku poslao da vidim mogu li se stajališta približiti jer ukopanost na istim pozicijama ne vodi rješenju. Tada sam u razgovoru s više političara i stručnjaka za međunarodno pravo, među njima s akademikom Iblerom, došao do zaključka da je problem našeg pristupa otvorenom moru rješiv, a još uvijek tako mislim. U Hrvatskoj ima mnogo razumnih političara i stručnjaka koji se slažu da se to može riješiti uz uvažavanje načela pravednosti budući da slovenskom narodu neke povijesne okolnosti nisu bile naklonjene', rekao je Vajgl u razgovoru za tjednu emisiju 'Intervju'.

 



  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još