Svijet PODIJELJENA SLOVENIJA

Djeca Janeza Drnovšeka obranila 'Titovu cestu'

Pet ploča s napisom 'Titova cesta' već stoji na nedovršenoj ulici u Ljubljani koja će voditi prema budućem velebnom gradskom stadionu Stožice, dok na adresi Titova cesta sada postoji samo jedan kućni broj a nosi ga Sveučilišni zavod za rehabilitaciju invalida, piše u petak ljubljanski list Žurnal

LJUBLJANA - Odluka gradskih vijećnika iz kraja travnja ove godine da cestu imenuju po Titu izazvala je svojedobno pravu političku buru i oštre polemike, osobito jer je do toga došlo samo nekoliko mjeseci nakon otkrivanja poratnog zločina u Hudoj jami kod Celja. U napuštenom rudniku otkopane su stotine okrutno ubijenih ratnih i političkih protivnika partizana, a slike su šokirale javnost.

Domaće polemike oko Hude jame i Titove ulice dobile su početkom ovog tjedna i svoju europsku dimenziju. Europska pučka stranka (EPP), koja ima najveći broj zastupnika u Europskom parlamentu, osudila je takav način odavanja počasti povijesnoj osobi, o kojoj kod starijih Slovenaca postoje ambivalentni osjećaji, kao svojevrsno iskazivanje postkomunističkog resentimana.

U kontekstu 20. obljetnice demokratskih promjena u Europi EPP je naveo da u imenovanju ljubljanske ulice po "dikatatoru Titu" vidi znak "sustavnog ohrabrivanja" promicanja komunističkih simbola u nekim novim članicama Europske unije.

Slovenska demokratska stranka (SDS), koju vodi bivši slovenski premijer Janez Janša, članica je EPP-a i smatra se da je vjerojatni inicijator spomenute izjave. Njeni su vijećnici 21. travnja prosvjedujući napustili sjednicu na kojoj je Titu dana nova ulica, no prijedlog je bio prihvaćen velikom većinom glasova, u prvom redu onih s liste gradonačelnika Zorana Jankoviča.

Jankovič je novu gradsku ulicu želio nazvati po pokojnom slovenskom predsjedniku Janezu Drnovšeku, ali su se tome suprotstavila Drnovšekova djeca.

Ljubljanski gradonačelnik tvrdi da stanovnici Ljubljane podržavaju odluku jer smatraju da Tita treba shvatiti "u povijesnom kontekstu".

Među političarima u Sloveniji odnos prema Titu i simbolima iz njegova vremena je dvojak. Premijer Pahor tako je izjavio je da mu Titova ulica u Ljubljani ne smeta iako ne odobrava stil kojim je vladao. Bez Tita i partizana Slovenija ne bi dobila krajeve koji su do rata bili pod Italijom, a tamo je i kuća mojih roditelja, izjavio je 1963. rođeni Pahor, koji živi blizu Nove Gorice, uz samu granicu.

S druge strane, stranke desnog centra koje su sada u oporbi stalno ističu da se Slovenija nije javnom izjavom parlamenta ogradila od zločina počinjenih u doba komunizma i da je ta zadaća još čeka.


  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još