DANA NAKON POKOPA ŽRTAVA IZ HUDE JAME

To je početak pomirbe, ali ideološke razlike ostaju

28.10.2016 u 12:05

Bionic
Reading

Pokop dijela žrtava iz Hude Jame na mariborskom groblju Dobrava u nazočnosti visokih predstavnika državnih vlasti i predstavnika katoličke crkve iz Slovenije i Hrvatske znak je pojačane svijesti da svi mrtvi zaslužuju pravo na grob i puni pijetet, ali razlike u gledanjima na okolnosti koje su dovele do tragičnih događaja i nebrojenih žrtava pred kraj i nakon Drugog svjetskog rata ostaju, navode neki od rijetkih komentara u slovenskom tisku uz jučerašnju komemoraciju pred blagdan Svih svetih

Pogrebnom misom za žrtve masovnih likvidacija i spuštanjem lijesa u kolektivnu grobnicu Slovenija je barem na simboličnoj razini učinila ono što je bio njen civilizacijski dug, navodi ljubljanski dnevni list Dnevnik koji pitanju nacionalnog pomirenja posvećuje komentar kojim ocjenjuje da je to dug proces, te da ideološke razlike u gledanjima na tragične događaje nedavne prošlosti ostaju.

Pogrebnom svečanošću u Mariboru Slovenija je konačno pokazala da poštuje ljudsko dostojanstvo i nedodirljivost ljudskog života, posvećenost mrtvih i vrednote na kojima je zasnovana, te pokapanjem mrtvih ispunila temeljni civilizacijski čin, navodi glavni urednik lista Miran Lesjak.


No, naši mrtvi ne bi se smjeli uzimati kao povod za podjele među živima 'jer i živi, a ne samo mrtvi imaju pravo na mir', navodi komentator, te izražava bojazan da neke izjave prigodom ceremonije pokopa da o tragičnim događajima treba otkriti istinu unose nemir i političke razdore u slovensko društvo.

'Zahtjevi da se prizna (jedina) Istina ne samo da onemogućuju pomirenje nego pomirba uz takav uvjet postaje nemoguća. Istinu nam ne može reći niti historijska struka jer ona samo bilježi i tumači činjenice: o fašizmu i antifašizmu, o kolaboraciji i otporu, o partizanskoj pobjedi i zločinima', navodi Lesjak.

Dodaje da nikakve interpretacije te činjenice ne mogu pobiti, ali da valja dopustiti da različite istine koegzistiraju jedna uz drugu jer je nacionalno pomirenje dug proces, a ljudima će s godinama interpretacije ondašnjih događaja biti sve manje važne i zanimljive.

Slovenski mediji
ističu da je za dostojan odnos i pijetet prema mrtvima u svom govoru prilikom simboličnog pokopa žrtava pledirao i slovenski predsjednik Borut Pahor, ali ujedno i upozorio da Slovenci budućnost moraju graditi na jedinstvu, a ne na podjelama, te rekao da je 'život prekratak da bi se međusobno mrzili'.

Slovenski mediji navode da je na pogrebnoj svečanosti u Parku sjećanja u Mariboru bilo i oko 1000 ljudi iz Hrvatske, te cijeli državni vrh s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović i premijerom Andrejem Plenkovićem, dok je primijećeno da u Maribor nije došao slovenski premijer Miro Cerar koji je prije deset dana sam najavio da će doći i tako izraziti poštovanje prema svim žrtvama rata i poraća.

Mediji prenose da je Cerar to opravdao dužim trajanjem sjednice vlade nego što je bilo predviđeno, ali njegovu rezerviranost razumiju i zbog toga jer odnos prema temama iz vremena Drugog svjetskog rata i odnosu 'partizana i domobrana' i danas čini jednu od osnovnih točaka političke profilacije stranaka i političara u Sloveniji.

Pogrebnoj svečanosti u Mariboru prisustvovao je i apostolski nuncij u Sloveniji Juliusz Janusz, navode slovenski mediji, a ističu i izjavu koju je u ime slovenskog svećenstva tom prigodom dao ljubljanski nadbiskup i metropolit Stanislav Zore

On je istaknuo da je svjestan kako je nacionalna pomirba zahtjevan društveni proces, ali da joj treba prethoditi traženje istine i opraštanje, te vraćanje dobrog imena žrtvama i njihovim obiteljima.

Nijedan oblik nasilja nije pravi način za rješavanja društvenih konflikata, istaknuo je ljubljanski nadbiskup, prenose mediji.

Zore je upozorio da ni 70 godina nakon tragičnih događaja s velikim brojem mrtvih na slovenskom tlu još nije odgovoreno na sva pitanja o tome tko su odgovorni za poratne likvidacije i kako je do njih došlo, pa je potrebno otkrivati istinu.

Pozvao je sve društvene čimbenike da doprinesu stvaranju ozračja opraštanja i pomirenja, a vlasti da omoguće susrete i dijalog veteranskih organizacija koje predstavljaju sukobljene strane iz Drugog svjetskog rata i donesu odluku o danu kad bi se službeno obilježavalo poštovanje svih mrtvih u tadašnjim sukobima.

Potrebno je stvoriti ozračje u kojemu će se današnji predstavnici obiju strana sukobljenih u ratu susretati, suočiti svoje poglede na povijest i izraziti žaljenje zbog počinjenog nasilja, naveo je ljubljanski nadbiskup Stanislav Zore.