MELANIA TRUMP I KULTURA VARANJA

Žestok odgovor istočnoeuropskih intelektualaca Washington Postu

26.07.2016 u 10:29

Bionic
Reading

Komentar Monike Nalepe, porijeklom Poljakinje i docentice političkih znanosti na Sveučilištu u Chicagu, koja je za plagijat Melanije Trump u Washington Postu optužila 'istočnoeuropsku kulturu varanja', šokirao je i na noge podigao akademsku zajednicu i intelektualce koji vuku upravo istočnoeuropske korijene. Oni su se okupili te uredništvu uputili otvoreno pismo u kojem se pitaju što im je to trebalo s obzirom na slabo istražene i neutemeljene navode autorice. Nalepa je podsjetila kako je Melania Trump prošla kroz 'postkomunistički obrazovni sustav odrastajući u Sloveniji', u kojoj ono, kako je navela, što se naziva plagiranjem ili varanjem nije samo uobičajeno, nego se potiče. Generaliziraju li se tako stvari u cijeloj regiji različitih zemalja te insiniuira kako su milijuni ljudi u istočnoj Europi neznalice sklone varanju, pitaju se intelektualci

Istočnoeuropski akademski građani se kritično osvrću na komentar stavljajući naglasak na pet stvari u njemu. Započinju pritom netočnim navođenjem povijesnih, geopolitičkih i kulturnih činjenica, ističući kako je Melania Trump rođena 1970. godine, zbog čega se cijelo njezino osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, pa i neki preddiplomski studiji prije 1989., najčešće shvaćaju kao kraj takozvane komunističke ere.

Napominju kako se generalizira da je ‘istočna Europa’ jedan narod, a ne velika regija s desecima država, jezika, povijesti i odnosa te specifičnog oblika komunizma, te da se miješa povijest Jugoslavije s primjerice Češkom Republikom (tada Čehoslovačkom), Bugarskom, Sovjetskim Savezom ili Albanijom. Podsjećaju kako Jugoslavija u vremenu poslije Drugog svjetskog rata zapravo nije bila dio Varšavskog pakta, a nakon što je protjerana iz Informbiroa 1948. razvila je alternativni oblik socijalizma koji se općenito smatrao otvorenijim Zapadu.

Tvrdnju kako je Melania Trump plagirala svoj govor jer je takvom neprihvatljivom ponašanju učena i ohrabrivana tijekom svog školovanja potpisani intelektualci, među kojima su Mate Kapović sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta i Svetlana Slapšak, slovenska antropologinja, ne smatraju samo neinformiranošću poljske autorice, nego i potkopavanjem akademskog rada i postignuća brojnih znanstvenika i profesora u oklevetanoj regiji.


Problemom smatraju i presumpciju dr. Nalepe kako je komunizam bio jedan te kako je ta homogena ideologija bila odgovornom za stvaranje kulture varanja i nepovjerenja. Da su komunističke ideje doista bile uvrnute u sistemima različitih zemalja, to nije ništa novo, ističu. Tome u prilog navode činjenicu kako su brojni znanstvenici, umjetnici, pisci, filmski redatelji i disidenti iz svih sfera života bili kritični prema režimima u svojim državama. Mnogi su stoga bježali na Zapad. Osim toga, navode, vrlo je dobro poznato to kako su neki politički sustavi rezultirali represivnim okruženjem za studente.

Potpisnici pisma kao znanstvenici koji već godinama poučavaju studente u Sjevernoj Americi, kao i u Europi, pitaju se što je potaknulo dr. Nalepu da sroči takav komentar jer su uvjereni da je mogao ili morao biti bolji. Smatraju kako se plagijat pojavljuje u različitim oblicima kako u Sjevernoj Americi tako i u istočnoj i zapadnoj Europi te na drugim sveučilištima. No ono što njih zabrinjava jest različit način varanja, što ima veze s financijskom moći i privilegijama, podmuklim oblicima neravnoteže koji dopuštaju pojedinim studentima da diplomiraju na sveučilištima, a drugi nisu u mogućnosti razmotriti takvo što.

Istočnoeuropski intelektualci zaključuju i da komentar dr. Nalepe u ovom trenutku služi skretanju pažnje s pravog problema, političkog diskursa kako u SAD-u tako i drugdje.