UBLAŽAVANJE PATNJI

Je li humanitarni summit pokazao spremnost za podjelu odgovornosti oko izbjegličke krize?

24.05.2016 u 22:37

Bionic
Reading

UN-ov Svjetski sastanak o humanitarnoj pomoći pokazao je spremnost svjetskih vođa da podijele odgovornost i provedu Agendu za humanost kako bi se ublažile patnje milijuna ljudi u svijetu suočenih s ratnim sukobima, klimatskim nepogodama i glađu, zaključeno je u utorak na završetku prvog svjetskog summita posvećenog problemima pružanja humanitarne pomoći diljem svijeta. Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon kritizirao je u utorak bogate zapadne zemlje koje nisu poslale visoka državna izaslanstva na svjetski humanitarni summit u Istanbulu upozorivši da je ljudska patnja dostigla rekordne razine te da su potrebne hitne reforme

'Tisuće ljudi odazvale su se na ovaj sastanak sa željom da pružimo učinkovitiju pomoć milijunima ljudi u svijetu kojima je potrebna pomoć. Očekujem da će ovaj sastanak rezultirati većom pomoći Somaliji, Bliskom istoku i drugim kriznim područjima', istaknuo je glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon na završnoj konferenciji za novinare koju je održao zajedno s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom

Obojica su izrazila žaljenje zbog slabog odaziva skupine najrazvijenijih zemalja svijeta (G7), iz koje se je sastanku odazvala samo njemačka kancelarka Angela Merkel. Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon kritizirao je u utorak bogate zapadne zemlje koje nisu poslale visoka državna izaslanstva na svjetski humanitarni summit u Istanbulu upozorivši da je ljudska patnja dostigla rekordne razine te da su potrebne hitne reforme.

'Pomalo je razočaravajuće da neki svjetski čelnici nisu mogli biti ovdje, posebice iz sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7), osim njemačke kancelarke Angele Merkel', kazao je Ban na tiskovnoj konferenciji uoči završetka summita.

'Odsustvo tih čelnika na ovome skupu ne može biti isprika za izostanak akcije', rekao je on dodavši da summit svejedno mora biti 'ponosan' na to da je napravljen napredak u mijenjanju načina isporuke pomoći koju diljem svijeta treba ovoga trenutka 125 milijuna ljudi.

'Došli smo do razine ljudske patnje kakva nije zabilježena od osnivanja Ujedinjenih naroda', istaknuo je glavni tajnik svjetske organizacije.

Na summitu u Istanbulu, prvom takve vrste do sada, sudjelovalo je oko 9.000 ljudi. Prema podacima Ujedinjenih naroda, do sada je prikupljeno samo 18 posto od 20 milijardi dolara, koliko je za humanitarnu pomoć potrebno ove godine.

Glavni donatori i UN-ove agencije složili su se na summitu da se svake godine za jednu milijardu dolara smanji neefikasnost, kao način da se pojačaju fondovi.

Neke skupine poput Liječnika bez granica (MSF) bile su vrlo kritične na skupu, navodeći da on nije napravio dovoljno kako bi istaknuo neodgovornost zemalja koje tijekom rata napadaju bolnice i škole.

Glavni tajnik UN-a pozvao je zemlje da više participiraju u humanitarnoj pomoći i preuzmu zajedničku odgovornost za izbjeglice, u čemu mu je podršku dao i domaćin summita, turski predsjednik Erdogan, koji je istaknuo da je Turska sama dosad potrošila 10 milijardi dolara na zbrinjavanje migranata, dok je doprinos međunarodne zajednice i dalje ostao na svega 455 milijuna dolara.

Svjetski humanitarni summit, u organizaciji UN-a, inicirao je glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon, koji je pozvao svjetske vlade, humanitarne organizacije i donatore da pomognu u ublažavanju humanitarnih katastrofa u svijetu s ciljem da do 2030. godine broj raseljenih osoba u svijetu bude prepolovljen.

Dostojanstven život, a ne samo preživljavanje

'Pokazali smo jedinstvo za čovječanstvo sa zajedničkom odgovornošću', poručio je Ban Ki-moon, istaknuvši da su potrebna rješenja da bi se omogućilo ne samo preživljavanje, već dostojanstven život izbjeglicama čiji broj premašuje 100 milijuna ljudi u svijetu.

Ključne odgovornosti, oko kojih su se složili svjetske vođe, uključuju prevenciju radi smanjenja ratnih sukoba, veći angažman za postizanje političkih rješenja i veća ulaganja u mirna i inkluzivna društva, poštivanje međunarodnih humanitarnih zakona, ali i dodatne napore na osnaživanju žena i edukaciji djece u sredinama izloženima ratnim stradanjima i prirodnim katastrofama.

Dvodnevni UN-ov sastanak na vrhu u protekla je dva dana okupio predstavnike 180 od ukupno 193 zemlje članice UN-a, te 70 predsjednika država i vlada, među kojima je bila i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović

Europsku uniju na sastanku su predstavljali potpredsjednica Komisije Kristalina Georgieva, povjerenik EU-a za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christos Stylianides i povjerenik EU-a za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica. U Istanbulu su najavili konkretne mjere, koje uključuju jačanje pripravnosti, ali i financijsku pomoć UN-u.

Uz financiranje, glavni tajnik je pozvao zemlje da se pridržavaju i provode međunarodne zakone, posebno vezano uz zaštitu škola i bolnica, koje su često ciljevi napada u ratnim zonama.