Snimke povijesne noći 9. studenoga 1989. kad su se Berlinčani uspeli na 3,6 metara visok betonski zid i ujedinjeni zaplesali u hladnoj noći opijeni nevjerojatnim osjećajem slobode dominirale su prošli tjedan njemačkim televizijskim postajama.

Svečanost 20. obljetnice kulminirat će navečer kod Brandenburških vrata simboličnim rušenjem tisuću divovskih oslikanih domino-ploča postavljenih na crti originalnog zida duž 1,5 kilometara, a u nazočnosti čelnika 27 država članica Europske unije, uz ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva i posljednjeg sovjetskog vođe Mihaila Gorbačova.

Američka državna tajnica Hillary Clinton također je doputovala u Berlin i razgovarala s kancelarkom Angelom Merkel, prvom njemačkom čelnicom koja je stasala iza željezne zavjese.

Istočni Nijemci su uz pomoć Sovjetskog Saveza počeli graditi, kako su je nazvali, 'protufašističku zapadnu barijeru' 13. kolovoza 1961. kako bi spriječili masovan bijeg svojih građana u kapitalistički Zapadni Berlin.

Od tada do 1989. najmanje je 136 ljudi poginulo na Berlinskom zidu, po studiji objavljenoj ove godine, a tisućama drugih bijeg je uspio kroz mrežu tunela unatoč minama, psima i ophodnjama.

Za kancelarku Merkel pad zida bio je 'najsretniji dan u novijoj njemačkoj povijesti', prenosi agencija Reuters te donosi, kao i druge svjetske agencije, sjećanja Berlinčana na taj dan radosti, ponosa, nade.

Do 12. studenoga više od tri milijuna Istočnih Nijemaca posjetilo je Zapad i kupovalo u krcatim trgovinama kapitalističkog Zapadnog Berlina, piše agencija AP. No prošli su tjedan ankete pokazale veliku razočaranost kapitalizmom u Istočnih Nijemaca i stanovnika bivših komunističkih zemalja, koji su nekad živjeli skromnije, ali sigurnije.

U posebnu tekstu o ugledu današnje Njemačke, Reuters ističe da je današnja ujedinjena Njemačka okružena prijateljima i partnerima. Određene sumnje još se osjećaju u Poljskoj i Češkoj gdje su na vlasti konzervativni čelnici, posebice u Češkoj. Predsjednik Vaclav Klaus izborio je za svoju zemlju izuzeće iz poglavlja o ljudskim pravima Lisabonskog ugovora Europske unije. Time želi spriječiti sudetske Nijemce da potražuju svoja imanja oduzeta 1945. nakon poraza nacističke Njemačke.

Međutim, ponovno ujedinjena Njemačka učinila je mnogo za smirivanje zabrinutosti jer je u središnjoj Europi aktivno poticala pridruživanje istočnih zemalja Europskoj uniji i NATO-u. Po anketi, 57 posto Poljaka drži da su poljsko-njemački odnosi dobri ili vrlo dobri.

Njemačke tvrtke snažno su ulagale u istočnoj Europi, u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj stvarajući kvalitetna radna mjesta. Zapadni susjedi Njemačke, kao što su Francuska i Nizozemska, možda su 1989. sa zebnjom pratili ponovno ujedinjenje Njemačke sa 82,2 milijuna stanovnika, strahujući da bi ona opet mogla zauzeti vodeću ulogu u Europi.

'Njemačka, međutim, ne dominira i njezino oklijevanje da preuzme vodstvo ostavilo je dosta prostora za manje države kao što su Nizozemska i Belgija u europskim pitanjima', navodi Alfred Pijper iz Instituta za međunarodne odnose Clingendael Netherlands.

MERKEL: NOVI SVJETSKI POREDAK

'Ovaj svijet neće postati miran sve dok se ne uspostavi svjetski poredak i ne pronađemo put k pojačanu mulitlateralizmu', rekla je Merkel na međunarodnoj konferenciji u povodu pada Berlinskog zida. Ona je iduću konferenciju o klimi u Kopenhagenu nazvala ispitom međunarodnog zajedništva i sposobnosti zemalja u svijeta za suradnju u rješavanju pitanja koja mogu biti prevladana samo na globalnoj razini.

'Najzanimljivije će biti vidjeti hoće li države, radi svladavanja novih zidova, biti spremne i sposobne odreći se svojih kompetencija u korist multilateralnih organizacija', zaključila je Merkel.  Njemačka se kancelarka nakon toga, zajedno s negdašnjim predsjednicima Sovjetskog Saveza i Poljske, Mihailom Gorbačovom i Lechom Walesom te borcima za ljudska prava iz negdašnje Njemačke Demokratske Republike, prošetala mostom gdje se nekoć nalazio granični prijelaz Bornholmer Strasse. U toj je prigodi izjavila da pad Berlinskog zida nije samo praznik za Njemačku nego i za 'čitavu Europu i ljude koji vole mir'.

'Danas izrasta naraštaj koji na svijet gleda otvorenih očiju i za to se isplatilo boriti', rekla je Merkel. Bivši sovjetski predsjednik i dobitnik Nobelove nagrade za mir Mihail Gorbačov pozvao je na globalnu borbu za slobodu. 'Na svijetu postoje nove crte koje nas razdvajaju i mi im se moramo suprotstaviti', rekao je Gorbačov.

Njemački predsjednik Horst Koehler upozorio je tijekom ekumenskog bogoslužja u Getsemanskoj crkvi, koja je tijekom mirovnih prosvjeda prije pada Berlinskog zida služila kao okupljalište oporbenjaka, da se 9. studenog obilježava i dan kad je 1938. tijekom tzv. Kristalne noći počeo i sustavan progon europskih Židova. On je ustvrdio da je 1989. bila moguća 'jer su Nijemci naučili lekciju iz povijesti'. 'Svijet nam je zbog toga 1989. vjerovao', rekao je Koehler.

Obrativši se gostima u predsjedničkom dvorcu na prijamu uoči središnjeg slavlja pred Brandenburškim vratima, Koehler je ustvrdio kako je Berlinski zid do 1989. bio 'mjesto strahote', a da je nakon toga postao 'mjesto radosti'.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, koji bi navečer trebao zajedno s predsjednikom Europskog parlamenta Jerzyjem Buzekom pokrenuti pad niza od 1000 domina koji simbolizira Berlinski zid, ocijenio je da je pad Zida 'dojmljiv simbol ujedinjenja Njemačke i Europe'. Izjavio je kako ga dan kad je pao zid podsjeća na mirnu revoluciju u Portugalu 1974.

Na svečanosti u ponedjeljak navečer gosti državnici, među kojima su i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, ruski Dmitrij Medvedev, predsjednici britanske i španjolske vlade Gordon Brown i Jose Rodriguez Zapatero te ministrica vanjskih poslova SAD-a Hillary Clinton, trebali bi se zajednički prošetati kroz Brandenburška vrata, a nakon toga bi rušenjem 1,5 kilometara duga niza od 1000 domina trebalo podsjetiti na rušenje Berlinskog zida prije 20 godina.