JAKA (ŽENSKA) KONKURENCIJA

Može li Vesna Pusić postati glavna tajnica UN-a?

09.04.2016 u 10:00

Bionic
Reading

Bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić idućeg tjedna će pred Općom skupštinom predstavljati svoju kandidaturu za mjesto glavne tajnice UN-a. Kako je potvrdila medijima, put i smještaj u New Yorku sama financira, dok njena stranka HNS podmiruje troškove za jednu suradnicu koju je povela sa sobom. Tijekom proteklih dana već se predstavila stalnim članicama Vijeća sigurnosti, a predstoje joj i sastanci s predstavnicima raznih nevladinih organizacija.

Vesna Pusić se požurila, druga je po redu još u siječnju službeno istakla svoju kandidaturu, odmah iza bivšeg makedonskog ministra Srđana Kerima, a na toj je listi sada već osam kandidatkinja i kandidata. Ovog tjedna Vesna Pusić pokrenula je i web stranicu svoje kampanje za mjesto prvog čovjeka UN-a, odnosno prve žene koje bi mogla zasjesti na tu funkciju.

Ujedinjeni narodi prihvatili su je kao službenu kandidatkinju na osnovi prijedloga vlade Zorana Milanovića koji je u UN stigao 21. siječnja i u svjetskim se medijima zasad ne problematizira ima li ona ili ne podršku nove hrvatske vlade za to mjesto.

O sličnim problemima pisalo se u slučaju bugarske kandidatkinje Irine Bokove, dok početkom veljače bugarska vlada nije prelomila i poslala kandidaturu, a pažnju medija Bokova privlači jer kao trenutačna glavna direktorica UNESCO-a vjerojatno uživa i veće izglede za preuzimanje te funkcije. Osim dugogodišnjeg iskustva u Ujedinjenim narodima, Bokova uživa i naklonost Rusije koja je i potaknula cijelu priču da bi sljedeći glavni tajnik trebao biti iz Istočne Europe, jer još nijedan kandidat nije bio s tog područja, a zapravo nadajući se da će tako lakše promovirati svoje interese u Ujedinjenim narodima na čiji rad tradicionalno presudno utječu Sjedinjene Države. Bokova je uživala podršku prijašnje bugarske vlade, ali sadašnjoj je donekle sporno bilo to što Bokova potječe iz komunističke obitelji. Veze s Rusijom vuku se iz vremena kada se tamo školovala, ali one bi joj, smatraju neki analitičari, mogle predstavljati teret u očima Sjedinjenih Država.

Prvi transparentni izbori

Vesna Pusić se u bitku za mjesto glavne tajnice upustila u trenutku kada je UN prvi put u svojoj 70-godišnjoj povijesti odlučio izbor glavnog tajnika svjetske organizacije učiniti transparentnim i otvorenim za sve države članice. Uvijek do sada glavni tajnici su se birali tako da se članice Vijeća sigurnosti UN-a daleko od očiju javnosti dogovore oko jednog kandidata te ga predlože na prihvaćanje Općoj skupštini koja ga je uglavnom bespogovorno potvrđivala. Nova procedura, obznanjena lani, više sliči na prave izbore. Sve vlade pozvane su od strane predsjednika Opće skupštine i predsjedavajuće Vijeća sigurnosti da istaknu svoje kandidate koji će nakon službene potvrde kandidature krenuti u pravu izbornu kampanju u kojoj će izložiti svoj program i viziju Ujedinjenih naroda za vrijeme koje je pred nama.

'S obzirom na to da je proces otvoren, riječ je o javnoj kampanji kakva nikada nije postojala. Kandidati će morati javno objasniti kakav je njihov stav oko različitih važnih globalnih pitanja. Kakvi su komunikatori, diplomati i političari ocjenjivat će mediji, javnost i sve države UN-a. Svaki će se kandidat 12., 13. i 14. travnja podvrgnuti dvosatnom ispitivanju Opće skupštine, a postupak vodi predsjednik Opće skupštine Mogens Lykketoft iz Danske', piše UN Dispatch te pojašnjava:

Kako se tako nešto nije nikada prije radilo, nitko zapravo ne zna kakva će biti pitanja. Hoće li se grupe zemalja, poput EU-a, držati zajedno i pitati ista pitanja svakog kandidata? Hoće li to rezultirati u diskusijama o budućnosti UN-a? Hoće li to pojedine zemlje iskoristiti kako bi dobile neke političke bodove na domaćem terenu? Odgovor je da nemamo pojma.'
Nakon rešetanja u Općoj skupštini, krajem tjedna će Guardian ugostiti debatu u New Yorku tijekom koje novinari i javnost mogu postavljati pitanja kandidatima, a krajem proljeća sličan događaj odvit će se i u Londonu.

Ima li Vesna Pusić šanse?

Bivša potpredsjednica hrvatske Vlade ne spominje se u medijima kao favorit, ali uglavnom je se spominje kao dobru kandidatkinju s pristojnim izgledima. Kada bi se ostalo pri tome da će Ujedinjeni narodi po prvi put izabrati ženu i da će ona dolaziti iz Istočne Europe Pusić bi se našla u jakoj konkurenciji Bokove i Moldavke Natalije Gherman, također bivše ministrice vanjskih poslova.

Međutim, ta se priča u međuvremenu poljuljala iskakanjem nekih važnih službenih kandidatura koje ne zadovoljavaju dva zadana kriterija. Narušava je dvoje novih kandidata s dugim UN iskustvom – Portugalac Antonio Guterres koji je donedavno vodio UNHCR te bivša novozelandska premijerka Helen Clark koja je trenutačno na čelu UNDP-a. Oboje se, uz Bokovu, smatraju favoritima.

Osim već spomenutih, službeni su kandidati zasad još i Crnogorac Igor Lukšić i Slovenac Danilo Turk

Iako je na popisu trenutačno osam kandidata i kandidatkinja, to nipošto ne znači da je lista gotova. U medijima se spekulira o čitavom nizu mogućih novih kandidata među kojima je i nekad popularna čileanska predsjednica Michelle Bachelet, bivši australski premijer Kevin Rudd, bivši brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula de Silva, ali i moćni američki biznismen i političar Michael Rubens Bloomberg. Kandidature se, naime, mogu predlagati sve do ljeta, nakon čega ujesen slijedi i proces odabira. Bez obzira na transparentnost, opet će naposljetku Vijeće sigurnosti, odnosno njegove moćne stalne članice, biti tijelo koje će izabrati kandidata i dati ga Općoj skupštini na potvrđivanje.

Pismo Željke Markić

Bilo kako bilo, proces je daleko odmakao i bila bi prilična blamaža da hrvatska vlada sada glasno uskrati svoju potporu za kandidaturu Vesne Pusić. Ministar vanjskih poslova Miro Kovač je, podsjetimo, početkom ožujka u emisiji Veto rekao kako će premijer Tihomir Orešković pitanje kandidature Vesne Pusić ubrzo staviti na dnevni red jer, kako je kazao Kovač, nije u redu da Pusić stalno napada ovu Vladu, a istovremeno želi podršku za svoju kandidaturu.

Presudno za izbor nekog kandidata je, uz dobar nastup, svakako i tiho djelovanje diplomacije njegove zemlje. Premijer Orešković još se nije očitovao, na što ga je ovih dana krenula podsjećati i Željka Markić, a njena pisma nova je vlada u nekoliko navrata već shvaćala vrlo ozbiljno.