'Lekciju o integraciji stranaca naučili smo na gastarbajterima'

Josip Juratović, prvi i zasad jedini Hrvat u njemačkom parlamentu, za tportal tumači relativno uspješan model integracije stranaca u njemačko društvo. Kao istaknuti njemački socijaldemokrat (SPD), ujedno i prvi gastarbajter koji se s tvorničke trake vinuo u Bundestag, komentira i napad hrvatske predsjednice na njemačku kancelarku te upozorava na moguće pogubne posljedice koje politikantsko iskorištavanje izbjegličke tragedije i aktualna predizborna prepucavanja mogu imati po Hrvatsku

Smatrate li da se imigranti uspješno integriraju u njemačko društvo što je prevladavajući dojam, osobito u usporedbi s drugim europskim državama, gdje povremeno dolazi do izljeva gnjeva imigranata ili njihovih potomaka?

Iz odnosa današnjeg civilnog društva u Njemačkoj prema izbjeglicama može se vidjeti koliko smo naučili u proteklih 60 godina. Većina društva smatra da se novim valom izbjeglica njemačko društvo obogaćuje. To je jedan od razloga zašto sam neopisivo ponosan i sretan što živim u ovoj zemlji. Međutim, ne smijemo zaboraviti u svakoj populaciji postoji strah od nepoznatog i novog što stvara ponekad određene grupacije koje iskazuju odbojnost prema izbjeglicama.

Gotovo sve izbjeglice idu u Njemačku, nitko u Francusku. Zašto? Kakav utjecaj ima kolonijalna prošlost zemalja na imigraciju i integraciju?

Kolonijalna prošlost zasigurno ima određenu ulogu na kolonijalne zemlje kao što je Francuska na primjer. Budući da Njemačka nema izrazitu kolonijalnu prošlost, uglavnom ljudi dolaze u Njemačku radi uređenog društva, ekonomske perspektive i socijalne sigurnosti.

Uključuje li proces integracije u Njemačkoj obvezno školovanje djece imigranata u državnim školama ili oni mogu pohađati vjerske, muslimanske škole?

Njemački školski sustav po zakonu o školstvu je pravo na privatno školovanje zajamčio. Privatne škole bilo koje vrste dio su našeg obrazovnog sustava. Naravno, sve škole se moraju pridržavati osnovnog obrazovnog zakona saveznih država koji se odnosi na javne i privatne škole. Prema zakonu o školstvu škole s muslimanskim predznakom u Njemačkoj nemaju reguliran poseban status. Naime većina privatnih škola u Njemačkoj su kršćanske.

Jesu li tečajevi njemačkog jezika obavezni i dostupni svim novopridošlim imigrantima?

Takozvani integracijski tečajevi nisu samo za novopridošle imigrante nego i za one koji su u Njemačkoj već dulje vrijeme, a koji žele poboljšati svoje mogućnosti. Dok se izbjeglicama ne riješi njihov status, nije predviđen tečaj. Međutim trenutačno postoji debata da se iznese paket zakona o mogućnosti što ranijeg usvajanja njemačkog jezika za azilante. Vrlo sam zadovoljan ovim napretkom. Učenje jezika će dati ljudima motivaciju i olakšati put traženja adekvatnog zaposlenja te će im dati dodatan osjećaj dobrodošlice i sigurnosti.

Koji su, po Vama, najveći uspjesi i promašaji njemačkog modela integracije?

Iz iskustva gastarbajterskih vremena vučemo posljedice pogrešnog pristupa prema strancima i dan danas. Tada se društvo koncentriralo na radnu snagu i nije se brinulo o integraciji. Dok odjedanput društvo nije shvatilo da su htjeli radnu snagu a dobili ljude. Da te greške više ne ponovimo, brinemo se o tome da u već ranoj fazi integracije, posebice kod djece u ranom školstvu, što prije otpočne integracija stranaca i time ih osposobimo da mogu što prije ravnopravno funkcionirati u društvu.

Obogaćivanje društva kroz raznolikost doseljenika

Je li se u Njemačkoj pojavila teza da je Angela Merkel signalizirala dolazak izbjeglicama pokušavajući se iskupiti za svoj istup prema uplakanoj 14-godišnjoj Palestinki kojoj je ljetos na TV-u poručila da nije moguće spriječiti deportaciju njezine obitelji iz Njemačke?

Mislim da je scena oko palestinske djevojčice bila medijski podosta pretjerana. Vjerujete li da se jedna tako velika tema poput kulture dobrodošlice za sve azilante može poistovjetiti s jednim kratkim intermezzom? Ja mislim da ne. Kancelarka je govorila da Nijemci duboko iz duše vjeruju u svoj zakon o azilantima i da svi koji traže zaštitu i sklonište da će ga dobiti. Međutim nije se išlo u detalje o specifičnom stanju obitelji i koje uvjete treba popunjavati da bi se dobio azil. Pravo na azil ne dobiju svi koji ga podnesu. Pravo na azil dodjeljuje se privremeno politički proganjanim i pogođenima ratnim zbivanjima u matičnoj zemlji. Međutim naš je cilj da od onih koji su integrirani što više ostane time što dobiju pravo na stalan boravak.

Slažete li se s ocjenama da je kancelarka Angela Merkel odlučila privremeno suspendirati šengenski režim i uvesti kontrole na granicama uvelike zbog pritisaka sestrinske stranke CSU?

Ne. Kancelarka ide potpuno drugom linijom nego sestrinska stranka CSU po pitanju izbjeglica. U ovim teškim vremenima kancelarka brani naš ustav što većina Nijemaca od nje i očekuje. Što se tiče Schengena, on nije otkazan već su samo pojačane granične kontrole kako bi se ubrzala procedura ulaska izbjeglica i na drugoj strani spriječila panika i kaos. Ovim mjerama pokušava se kvalitetno odraditi smještavanje izbjeglica i azilanata i ni u kom slučaju ne znači totalno zatvaranje granica. Svi smo svjesni činjenice da ukidanjem Schengena dovodimo Europu u nepremostivu krizu.
398126 ,398116 ,398077 ,397962Kakav je stav SPD-a oko prihvata izbjeglica i njihovih socijalnih prava?

Mi u njemačkom SPD-u prihvaćamo doseljenike kao nove građanke i građane te želimo da se što prije uklope u njemačko društvo. Prednost vidimo jednim dijelom i zbog demografskih razloga, ali isto tako većina Nijemaca ne vidi u doseljenicima samo priliku za novu stručnu radnu snagu koja će zasigurno pridonijeti njemačkom gospodarstvu već ih doživljava kao i jedan vid obogaćivanja društva kroz njihovu raznolikost.

Kancelarki se dan danas zamjera njezina izjava o 'apsolutnoj propasti stvaranja multikulturalnog društva'. Je li ona pogrešno shvaćena?

SPD ima jednu jasnu liniju kada je u pitanju integracija migranata. Međutim CDU tu ponekad varira između konzervativnog populizma i progresivnog. Raduje me da je u međuvremenu i gospođa Merkel uvidjela da je Njemačka postala upravo zahvaljujući i progresivnim snagama Njemačke jedno otvoreno napredno društvo koje je obogaćeno upravo različitošću.

Njemački su mediji s opravdanjem negodovali zbog izjava predsjednice Kitarović

Kako je u Njemačkoj primljena kritika koju je hrvatska predsjednica uputila njemačkog kancelarki Angeli Merkel da je izazvala kaos time što je prvo pozvala izbjeglice, a onda povukla ručnu kočnicu?

Njemačka prima najveći broj izbjeglica u Europi i mi ćemo ispuniti naše obaveze. Izbjeglička kriza nije samo njemački nego je i europski problem i sve dok ne prepoznamo da je je ovo naša zajednička borba, nećemo se pomaknuti ni korak naprijed. Njemački su mediji s opravdanjem negodovali zbog izjava predsjednice Kitarović koja nikako da shvati da nije vrijeme za optuživanje i prebacivanje krivice nego je vrijeme za brze i konstruktivne odluke koje ona očito nema.

Kako komentirate predsjedničin zahtjev za podizanje stupnja pripravnosti Hrvatske vojske, što se nije ostvarilo, i ideje HDZ-a da se zbog nekontroliranog priljeva izbjeglica vojska rasporedi na granice?

Hrvatska nosi velik dio odgovornosti i sama odlučuje želi li se odnositi prema krizi reakcionarski poput Mađarske ili će zajedničkim snagama tražiti rješenje za ovu krizu. Nesvjesno izbjeglice u Hrvatskoj su se našle u vrijeme predizbornih natjecanja gdje se povlače potezi u svrhu prikupljanja jeftinih političkih bodova. Nažalost ovdje je u pitanju ljudska tragedija koja se licemjerno iskorištava u svrhu politikantstva niskog nivoa ne računajući da bi posljedice mogle biti pogubne za Hrvatsku, jer bi ovakva predizborna prepucavanja između Vlade i opozicije mogla koštati hrvatske građane više nego izbjeglice. Hrvatska treba prije svega rješenja kako bi spriječila egzodus mladih željnih plaćenog rada i socijalne sigurnosti, a koje trenutačno traže sa sirijskim izbjeglicama u uređenim društvima Europe. Hrvatska treba društveno političke programe koji će mladima nuditi sigurnu budućnost umjesto raspravljanja oko vojnih rješenja i traženja krivaca izvana.

Koja je Vaša poruka Hrvatskoj i Srbiji po pitanju novih ratnih sjekira oko transfera izbjeglica i blokada granice?

Ne tako davno više stotina tisuća ljudi s tzv. Zapadnog Balkana tražilo je utočište bježeći pred ratnim strahotama. Upravo bi ovo podneblje trebalo biti posebno osjetljivo na nevolje ljudi koji jednake tragedije danas proživljavaju odlučujući se u bijeg na put tisućama kilometara dug. Uzimajući pitanje izbjeglica kao priliku za prepucavanje trenutno jako šteti objema stranama. Pronalazak što skorijeg rješenja Hrvatsku i Srbiju će poštedjeti nepotrebnih oživljavanja starih netrpeljivosti. Htio bih samo podsjetiti Hrvatsku da je ulaskom u EU preuzela i dio odgovornosti i za stabilnost cijele regije, na drugoj strani pak Srbija nema alternativu za ulazak u EU za što joj je potrebna regionalna suradnja koja je počela summitom u Berlinu i nastavljena ove godine u Beču a za koju je upravo po pitanju Srbije neophodno uspostavljanje ponovnog povjerenja. Međutim to povjerenje ne može se uspostaviti etiketiranjem iz fašističkog doba za koje znamo u kakvu su katastrofu već jednom dovelo cijelu regiju. Samo konstruktivnom suradnjom i zajedničkim nastupom prema EU-u može se doći do načina kako rasteretiti obje zemlje od izbjeglica. Samo tako će se uspostaviti ponovno povjerenje i spriječiti odljev mladih ljudi koji ogorčeni napuštaju ovo podneblje.

Scenarij za rješavanje izbjegličke krize

Smatrate li da bi SAD trebao primiti više izbjeglica s Bliskog istoka i kolika je snaga utjecaja Berlina na Washington po tom pitanju?

Naravno da SAD može učiniti više. Sada je, po meni, najvažnija suradnja zemalja EU-a. Trenutačno ne vidim baš pretjeranu solidarnost i zajedničke vrijednosti za koje kažemo da nas povezuju u EU-u. Mnoge zemlje još nose na sebi teret socijalističkog razdoblja uskih pogleda. Način na koji se Istočna Europa zatvara od izbjeglica za mene je neprihvatljiv. Trenutačno je neophodno zajedničko rješenje. Sve zemlje koje odbijaju suradnju ujedno riskiraju i jedinstvo EU-a i time dovode u opasnost mir i stabilnost regije.

Koji bi, po Vašem mišljenju, bio najbolji scenarij za rješavanje izbjegličke krize i podrazumijeva li to iscrtavanje novih državnih granica na Bliskom istoku?

Iz sigurnosnih razloga povlačenje novih međunarodnih granica bez dogovora dviju pogođenih strana neprihvatljivo je. Zato je potrebno da jedna složna EU, Amerika i Rusija te Saudijska Arabija Iran i Turska u zaraćenim područjima nađu što prije političko rješenje kakao bi se zaustavio rat. Osim toga treba uz međunarodnu financijsku potporu osigurati izbjegličke kampove u susjednim zemljama kriznog područja te je također važno da se zemlje EU-a koje graniče s kriznim područjima kao što su to Italija i Grčka rasterete ravnopravnom podjelom izbjeglica po EU-u. Momentalno je najvažnije da se zemlje kojima putuju emigranti ne smiju prepustiti same sebi poput Zapadnog Balkana nego im se mora dati podrška. Jedan od prvih koraka koje bi trebalo poduzeti osiguravanje je sigurne tranzitne rute EU-a, da ljudi mogu biti sigurno transportirani bez za život opasnih načina, kojih smo stalno svjedoci. Pravedna raspodjela izbjeglica u Europi po principu veličine zemlje i po njezinoj gospodarskoj mogućnosti dovest će do smanjenja pritiska na manje zemlje koje to nisu u stanju podnijeti. U suprotnom ćemo biti svjedoci nastavka ovakvih ružnih scenarija koji nas zapljuskuju svaki dan.