Varufakisov nasljednik bit će imenovan nakon sastanka grčkih političkih čelnika, koji počinje u 10 sati, najavio je glasnogovornik vlade. Među mogućim su rješenjima, kako navode grčki mediji, koordinator pregovora s grčkim vjerovnicima Euclid Tsakalotos i ministar gospodarstva George Stathakis. Visoki vladin dužnosnik izjavio je za Reuters da je Tsakalotos najizgledniji kandidat za novog ministra financija. On slovi za jednog od najumjerenijih ljudi Sirize te se očekuje da će njegovo imenovanje uvećati šanse za uspješan rezultat pregovora.

Varufakis podnio ostavku preko bloga

Kako navodi Varufakis u svom blogu, ostavku je podnio na zahtjev glavnih grčkih kreditora kao uvjet za nastavak pregovora. Za početak, poručio je da će 5. srpnja ostati u povijesti kao jedinstven trenutak u kojem je jedna mala europska nacija ustala protiv dužničkog ropstva.

'Poput svih bitaka za demokratska prava, i ovo povijesno odbacivanje ultimatuma koji je euroskupina postavila 25. lipnja ima veliku cijenu. Stoga je nužno da se veliki kapital naše vlade, stečen s veličanstvenim referendumskim 'NE', odmah uloži u 'DA' za odgovarajuće rješenje - sporazum koji uključuje restrukturiranje duga, manju štednju, raspodjelu u korist potrebitih i stvarne reforme', napisao je Varufakis.

'Po objavi rezultata referenduma, stavljeno mi je na znanje da neki sudionici euroskupine i drugi partneri preferiraju moj... izostanak sa sastanaka; što je premijer ocijenio kao ideju koja mu potencijalno može pomoći u postizanju sporazuma. Zbog toga danas napuštam ministarstvo financija', naveo je Varufakis dodajući da smatra svojom dužnošću da pomogne Aleksisu Ciprasu da iskoristi, kako on to smatra, kapital koji su mu Grci dali na jučerašnjem referendumu.

Varufakis: Ponosan sam što me se kreditori gnušaju

Varufakis je poručio da 'će gnušanje s kojim se vjerovnici odnose prema njemu nositi s ponosom'.

'Mi s ljevice znamo kako djelovati kolektivno i ne hajemo osobito za poslovne privilegije. U potpunosti ću podržati premijera Ciprasa, novog ministra financija i našu vladu', objasnio je dodajući da nadljudski napori u čast hrabrog grčkog naroda, slavno 'OXI' ('ne') koje su poklonili demokratima širom svijeta, tek počinju.

Minister No More! http://t.co/Oa6MlhTPjG

— Yanis Varoufakis (@yanisvaroufakis) July 6, 2015

Inače, ishod referenduma znači veliku pobjedu grčkog premijera Aleksisa Ciprasa koji je pozvao na glasovanje 'protiv' nazvavši prijedlog vjerovnika poniženjem i ultimatumom.

'Danas slavimo pobjedu demokracije, ali sutra svi zajedno moramo nastaviti težak posao', rekao je Cipras u televizijskom obraćanju javnosti.

Prije nego što je podnio ostavku, javnosti se obratio i Janis Varufakis. Naglasio je kako je grčki narod rekao veliko 'da' demokratskoj Europi te kako očekuje pozitivan nastavak pregovora s kreditorima. 'Grčka je rana i europska rana. Ovo je 'da' Europi, a 'ne' mjerama štednje', rekao je Varufakis.

Vođa oporbe Antonis Samaras dao je ostavku nakon ovih rezultata.

Stotine ljudi, protivnika strogih mjera štednje, izašle su na ulice Atene slaveći pobjedu svog političkog tabora - ljevičarske vlade predvođene premijerom Ciprasom. Okupljanje je počelo dva sata nakon zatvaranja birališta na Trgu Sintagmi u središtu Atene. Opremljeni grčkim zastavama i transparentima s glasom 'NE', Grci su pohrlili na središnji atenski trg nedaleko od zgrade parlamenta skandirajući parole protiv oštrih mjera štednje koje zagovaraju međunarodni vjerovnici, Europska komisija, Europska središnja banka i Međunarodni monetarni fond.

Proeuropske stranke i političari iz eurozone upozorili su da glasovanje 'protiv' biti prepreka u pregovorima s vjerovnicima i usmjeriti Grčku na put izlaska iz eurozone.

Grčki premijer Cipras razgovarao je telefonski s francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom nakon što su grčki birači većinski glasovali protiv paketa pomoći koji su toj zemlji ponudili međunarodni vjerovnici, doznaje se iz ureda grčkog premijera.

Prema TV postaji Ert, dvojica čelnika razgovarala su o tome kako nastaviti pregovore između Atene i njezinih vjerovnika nakon neuspjeha razgovora tijekom sastanka ministara financija eurozone 25. lipnja nakon kojeg je i donesena odluka o referendumu. Prema navodima grčkih medija, Cipras je razgovarao i s više europskih čelnika te također s predsjednikom Europske središnje banke Mariom Dragijem.

Francuski predsjednik sutra će se u Parizu sastati s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel kako bi ocijenili posljedice grčkog referenduma.

Njemački ministar gospodarstva Sigmar Gabriel izjavio je da je, nakon što je Grčka na referendumu očito odbacila uvjete novog programa pomoći, teško zamisliti da bi se vodili novi pregovori oko paketa pomoći. 'Cipras i njegova vlada vode grčki narod na put gorke napuštenosti i beznađa', dodao je Gabriel. Istaknuo je da je Cipras 'srušio posljednje mostove na kojima su Grčka i Europa mogli izgraditi kompromis'.

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier oglasio se iz Beča gdje je sudjelovao u pregovorima šest sila s Iranom o iranskom nuklearnom programu ocijenivši da je Atena ta koja mora odlučiti o sljedećim koracima.

Birališta u Grčkoj zatvorena su po tamošnjem vremenu u 19 sati, a građani su na referendumu odlučivali o budućnosti zemlje. Prema anketama prije referenduma bilo je neizvjesno hoće li Grci glasovati za ili protiv mjera koje traže strani vjerovnici za povratak zemlje na financijska tržišta.

A prije referenduma grčki ministar financija Janis Varufakis za španjolske je novine izjavio da se to što Europa čini Grčkoj zove terorizam. Za utorak je najavio otvaranje banaka neovisno o rezultatu referenduma. Vjeruje i da će, budu li se Grci usprotivili mjerama štednje, premijer Aleksis Cipras u Bruxellesu postići bolji sporazum.

Do referenduma dolazi nakon pet mjeseci u konačnici neuspješnih pregovora između grčke vlade, koju je potkraj siječnja formirala radikalna ljevica Sirize Aleksisa Ciprasa i vjerovnika EU-a, MMF-a i ECB-a.

Oni su Grčkoj od 2010. odobrili 240 milijardi eura pomoći ili obećanja o posudbi, ali ništa nisu isplatili unatrag gotovo godinu dana jer vlada odbija zauzvrat pristati na reforme koje smatra socijalno prezahtjevnima.