U mirovne zasluge
Baracka Obame valja ubrojiti i odustajanje od raketnog štita, koji je Busheva administracija željela izgraditi u ruskom dvorištu, u Češkoj i Poljskoj. Svojim potezom Obama je odobrovoljio Ruse i vjerojatno spriječio nastanak novog hladnog rata.
Otkako je u siječnju preuzeo položaj predsjednika SAD-a, Obama je pozivao na razoružanje i radio na ponovnom pokretanju bliskoistočnoga mirovnog procesa, navodi Odbor za dodjelu nagrade u obrazloženju. Također je pozivao na smanjenje zaliha nuklearnog oružja, promijenio je političku klimu u svijetu i vratio ljudima vjeru u bolju budućnost.
Glavni palestinski mirovni pregovarač
Saeb Erekat pozdravio je dodjelu nagrade Obami i izrazio nadu da će 'on biti u stanju postići mir na Bliskom istoku'.
Mihail Gorbačov, posljednji sovjetski čelnik i dobitnik Nobelove nagrade za mir kazao je kako je sretan što je Obama osvojio Nobela. 'Sretan sam, jer ono što je Obama učinio tijekom svog predsjedanja veliki je signal, davanje nade. U ovim teškim vremenima trebaju nam ljudi koji su u stanju preuzeti odgovornost, koji imaju viziju i koji su predani treba ih politički podržati', kazao je Gorbačov.
'SRAMOTNA ŠALA'
Veoma kritičke reakcije stigle su iz arapskih i muslimanskih zemalja koje su dodjelu mirovnog Nobela nazvale sramotno smiješnim. 'Činjenica da je Obama osvojio Nobelovu nagradu za mir pokazuje da su te nagrade političke i nisu vođene principima vjerodostojnosti, vrijednosti i morala', kazao je vođa Islamskog džihada, Haled Al-Batsh. 'Zašto je Obama morao dobiti nagradu za mir dok njegova zemlja posjeduje najveći nuklearni arsenal na Zemlji, a njegovi vojnici nastavljaju prolijevati nevinu krv u Iraku i Afganistanu?' istaknuo je.
S druge strane, kritičari mirotvorcu Obami zamjeraju to što se prije nekoliko dana odbio sastati s tibetanskim vođom, također dobitnikom Nobelove nagrade za mir,
Dalaj Lamom, kako bi udovoljio Kinezima.
Obama će tako postati prvi predsjednik koji je odbio primiti dobitnika Nobelove nagrade za mir u Bijelu kuću od 1991, otkad je Dalaj Lama posjećuje.
Budistički svećenik u ponedjeljak je stigao u Washington kako bi se sastao s čelnicima Kongresa, slavnim osobama i interesnim skupinama koje ga podržavaju, ali predsjednik Obama neće se susresti s njim sve dok u studenom ne obavi svoj prvi službeni posjet Kini.
Aktivisti za ljudska prava osudili su Obaminu 'košaricu' Dalaj Lami, ističući da je takvim svojim potezom obeshrabrio nastojanja Tibetanaca koji od Kine traže autonomiju.
Ove godine bilo je rekordnih 205 nominacija za Nobelovu nagradu za mir. Od zvučnijih političkih imena, uz Obamu, bili su njegov francuski kolega
Nicolas Sarkozy, premijer Zimbabvea
Morgan Tsvangirai, kineska aktivistica
Hu Jia, kolumbijska senatorica
Piedad Cordoba te borac za ljudska prava u Afganistanu
Sima Samar.
Obama je četvrti američki predsjednik koji je primio ovu nagradu. Prije njega mirovnog Nobela dobili su
Jimmy Carter,
Woodrow Wilson i Theodore Roosevelt.
Nagrada vrijedna deset milijuna švedskih kruna, oko 1,4 milijuna američkih dolara, bit će mu predana u Oslu 10. prosinca.