Svijet SPOR SIRIJE I IZRAELA

Nemirna povijest Golanske visoravni

  • Autor: Hina
  • 23.12.2008 10:03:32
  • 23.12.2008 10:03:28

Golanska visoravan, gdje se u sklopu mirovne misije UN-a od 2008. godine nalaze i hrvatski vojnici s kojima će Božić provesti hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, ključno je pitanje mirovnih pregovora između Sirije i Izraela

Nemirna povijest Golanske visoravni seže u davna biblijska vremena, a tijekom stoljeća Golan je neprestano mijenjao "vlasnike" - od Aramejskog kraljevstva, do Aleksandra Velikog i Rimskog carstva, pa sve do proglašenja nezavisnosti Sirije 1946. godine.

Nakon proglašenja Države Izrael 1948. godine i izraelsko-arapskih ratova koji su uslijedili, Golan je ponovno postao mjesto oštrih sukoba.

Izrael je preuzeo Golan od Sirije u posljednjim fazama Šestodnevnog rata 1973. godine, a dvije zemlje su 1974. godine potpisale prekid vatre, nakon čega su na Golan stigli pripadnici mirovnih snaga UN-a (UNDOF). Izrael je 1981. godine unilateralno anektirao Golan, ali taj korak nije priznala međunarodna zajednica.

Političko i strateško značenje Golanske visoravni prelazi njezinu veličinu - visoravan se prostire na 1800 četvornih kilometara, od čega je spornih 1200 četvornih kilometara, što je otprilike veličina Krapinsko-zagorske županije. To je područje bogato vodom u inače vrlo suhoj regiji.

Zemlja na Golanu je vrlo plodna te se koristi za uzgoj vinove loze, povrća i stoke. Na Golanu se nalazi i jedino izraelsko skijalište na Brdu Hermon. Na Golanu živi oko 40 000 stanovnika, od toga 20 tisuća židovskih doseljenika, većinom iz bivšeg Sovjetskog Saveza te Druza, a sa sirijske strane oko 20 tisuća Druza.

Izrael od 2005. dozvoljava Druzima da svake godine u Siriju izvezu oko 11 000 tona jabuka, što je prva ikada ostvarena trgovina između Izraela i Sirije.

Sirija svaku mogućnost mirovnih pregovora s Izraelom uvjetuje povratom Golanske visoravni. Izrael je načelno prihvatio ideju povrata zemlje za mir, ali glavna prepreka leži u tome što Sirija želi da se Izrael u potpunosti povuče na granice od prije rata 1967. godine, što bi Damasku omogućilo kontrolu istočne obale Galilejskog jezera, koji je glavni izraelski izvor svježe vode.

Izrael želi zadržati kontrolu nad Galilejskim jezerom te tvrdi da je granica locirana nekoliko stotina metara istočno od obale jezera.

Mirovni sporazum sa Sirijom značio bi i raspuštanje izraelskih naselja na tom području, a izraelski su analitičari procijenili da bi kompenzacije židovskim doseljenicima iznosile oko 10 milijardi dolara.

Izraelsko javno mnijenje protivi se povlačenju s Golana, tvrdeći da visoravan ima preveliko strateško značenje da bi se mogla vratiti Siriji.

Sirija i Izrael su 2008. godine, nakon višegodišnjih prekida, započeli neizravne razgovore, uz posredstvo turske vlade. Obje strane slažu se da je u tri kruga pregovora postignut napredak, ali sirijska je strana prekinula pregovore kada je izraelski premijer Ehud Olmert najavio ostavku zbog istrage o korupciji.

Sirija je dala naslutiti da je spremna na nastavak razgovora nakon inauguracije novog američkog predsjednika Baracka Obame te nakon uspostave nove izraelske vlade 2009. godine, ali analitičari ističu da usprkos izražene spremnosti za pregovore, razgovori između Sirijaca i Izraelaca neće brzo završiti.

 


  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još