Svijet JANEZA PAVLA II

Ljubljana izgubila 'hrvatsku' Ulicu Zrinskih

Jedna ulica u staroj Ljubljani od ponedjeljka se i službeno zove Ulica Janeza Pavla II. po uspomeni na prvi posjet jednog pape samostalnoj Sloveniji 1996., a do sada se zvala Ulica Zrinskog

LJUBLJANA - Nije međutim riječ o nagloj reakciji na najnovije zaoštravanje odnosa Zagreba i Ljubljane, nego o konačnom završetku deset godina dugog birokratskog procesa preimenovanja te ulice.

Ulica je dobila ime 1919., u prvoj godini života kraljevine SHS-a, u uspomenu na slovensko-hrvatsko prijateljstvo, u mjesecima kad su se slovenski dobrovoljci još borili kod Klagenfurta za pripojenje Koruške, a Hrvati iz Wiener Neustadta u Zagreb dovozili posmrtne ostatke hrvatskih velikaša-urotnika protiv cara Leopolda I, Nikolu Zrinskog i Frana Krstu Frankopana. U novom ozračju panslavizma i kasnijeg "jugoslavenstva" ljubljanske gradske uprave, kad su ulice dobivale imena po srpskim divizijama i kralju-ujedinitelju, a nestajale ulice nazvane po austrijskim carevima i princezama, našlo se mjesta i za nekoliko "hrvatskih ulica", a u Ljubljani i dan danas postoji Hrvatski trg.

Inicijativu da se naziv ulice promijeni u spomen na prvi službeni posjet nekog pape dao je još prije 12 godina tadašnji demokršćanin u Gradskom vijeću Mihael Jarc, a baš tu ulicu predložio je kako bi se osvetio bivšim komunistima što su crkvu sv. Josipa, koja se u njoj nalazi, 1945. nacionalizirali i dali je na upravljanje novom filmskom poduzeću Viba.

Jarc ovih dana kao predsjednik udruge "Čista voda" vodi novu inicijativu - skuplja potpise da se na referendumu zabrani gradnja džamije u Ljubljani.

Novinar ljubljanskog lista "Dnevnik" Marko Crnkovič, stanovnik prijeporne ulice, tvrdi da je njezino imenovanje po hrvatskim velikašima prije gotovo 90 godina bilo izraz "kroatocentrične verzije panslavizma koji je tada zapljusnuo i Ljubljanu", iako mu se promjena imena na koje su bili naviknuli poštari i stanovnici ulice ne sviđa. Po njegovoj ocjeni cijela priča pokazuje nedjelotvornost gradske birokracije, ali i to da su preosjetljivi Slovenci godine spremni potrošiti na polemike i upravne sporove koji nikamo ne vode.

Naime, Jarčeva inicijativa dugo se nije mogla provesti u praksu, pa je dolazilo do zabuna jer je ulica imala dvojni identitet, što je najviše štetilo njezinim stanovnicima.

Tako je čak i udruga slovenskih katoličkih laika, sa sjedištem u istoj ulici, kao svoju adresu navodila Ulicu Janeza Pavla II/Ulica Zrinskog 9.

 

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još