'Nema opravdanja za masovno ubojstvo....međunarodna zajednica mora učiniti sve kako bi spriječila da se ti tragični događaji ponove', rekao je Putin pred tisućama okupljenih u armenskom glavnom gradu Erevanu.

Upozorio je da u svijetu jača neofašizam i nacionalizam, riječi kojima obično opisuje ono što Rusija smatra radikalnim elementima u Ukrajini gdje se vladine snage bore protiv proruskih pobunjenika.

'No, prisjećajući se tragičnih događaja iz prošlosti moramo optimistično gledati u budućnosti i vjerovati u ideale prijateljstva i uzajamne potpore', naglasio je Putin.

Hollande je pozvao na zaštitu kršćanskih manjina na Bliskom istoku gdje im prijeti Islamska država. Dodao je da bi komemoracija u petak trebala biti pouka za buduće naraštaje.

'Stota obljetnica je poziv na mir', istaknuo je francuski predsjednik pozvavši na otvaranje granice između Armenije i Turske.

'Francuska se bori protiv revizionizma i uništavanja dokaza, jer negiranje vodi do ponavljanja masakra', rekao je Hollande i dodao da je njegov dolazak na komemoraciju 'doprinos pomirenju'.

Predsjednici Rusije i Francuske bili su glavni gosti na događaju kojem je domaćin armenski predsjednik Serž Sargsijan. U Erevanu su bili i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić te Cipra Nicos Anastasiades.

Genocid nad Armencima priznaje dvadesetak država u svijetu, među kojima Francuska, Njemačka, Italija i Rusija, a nedavno je to priznao i Europski parlament, dok je papa Franjo ustvrdio da je pokolj 1915. bio 'prvi genocid u 20. stoljeću'. Hrvatska nije među zemljama koje su službeno priznale genocid, a Armenija to nije nikad od Hrvatske službeno ni tražila.

Američki predsjednik Barack Obama je u četvrtak navečer, uoči godišnjice, pokolj Armenaca tijekom Prvog svjetskog rata nazvao 'strašnim krvoprolićem', izbjegnuvši upotrijebiti riječ 'genocid'.

'Armenci u Osmanskom carstvu su bili deportirani, masakrirani i odvedeni u smrt. Njihova kultura i baština su u nekadašnjoj domovini izbrisane', kazao je Obama, dodavši da je rezultat 'tog strašnog nasilja' bio 1,5 milijuna mrtvih Armenaca.

Turska ne želi ni čuti da bi riječ bila o genocidu, već tumači da se radilo o građanskom ratu, na koji se nastavila glad, od čega je umrlo od 300.000 do 500.000 Armenaca, ali i isto toliko Turaka.

Sargsijan je u četvrtak ponudio Ankari ponovnu uspostavu diplomatskih odnosa, ako Turska prizna da se dogodio genocid, što prema turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu njegova zemlja nikada neće učiniti.

Erdogan je u petak izrazio sućut zbog žrtava rekavši: 'Na ovaj dan, koji ima posebno značenje za naše armenske sugrađane, prisjećam se sa štovanjem svih otomanskih Armenaca koji su izgubili život u vihoru Prvog svjetskog rata'.

Armenska zajednica u Istanbulu održala je svoju komemoraciju na kojoj je bio i turski ministar za europske poslove Volkan Bozkir, izvijestili su turski mediji.