"Znam da je u Washingtonu velik broj onih koji su nezadovoljni zbog ograničenja koja neke zemlje u NATO-u postavljaju u raspoređivanju svojih snaga, zbog vremena potrebnog NATO-u da donese odluku i zbog odbijanja nekih zemalja da pošalju pojačanje u tu misiju", rekao je u govoru u Atlantskom vijeću.

Bivši danski premijer podsjetio je da "35.000 neameričkih vojnika sudjeluje u toj zadaći, ili 40 posto sastava, i da taj broj raste".

"Šesnaest zemalja je povećalo broj svojih vojnika. Nijedna se nije povukla", istaknuo je.

Istaknuvši da nije točno da Europljani i Kanađani ne plaćaju cijenu uspjeha u Afganistanu, glavni tajnik NATO-a upozorio je američke sugovornike na takvo razmišljanje, jer će "Europljani i Kanađani u protivnom biti manje spremni na takve napore i na žrtve".

"Potpora javnosti toj zadaći slabi zbog toga što raste broj poginulih, što postoji sumnja u izbore i što sve više ljudi misli da nećemo uspjeti", rekao je.

"Naši sugrađani i Afganistanci žele vidjeti kraj tunela. Žele vidjeti početak promjena, što znači da Afganistanci trebaju postupno preuzeti upravu u pokrajinama uz pomoć međunarodnih snaga", dodao je.

"Ne uspijemo li, upozorio je, Afganistan će i dalje biti baza za teroriste. Pakistan, zemlja koja posjeduje nuklearno oružje, bit će destabiliziran, a ekstremizam će se brzo proširiti u srednjoj Aziji, a onda i u Europi", zaključio je.