Utjecajni grčki ljevičar i veteran Drugog svjetskog rata, 92-godišnji Manolis Glezos ispričao se biračima zbog toga što je sudjelovao u iluziji da se nešto može promijeniti. Razočaran dogovorom koji je grčka vlada postigla s čelnicima eurozone, Glezos je na webu Pokreta za aktivne građane oštro napao Sirizu zbog kompromisa, ističući kako preimenovanje ‘trojke’ u ‘institucije’ i ‘memoranduma’ u ‘sporazum’ neće promijeniti situaciju u kojoj se nalazi Grčka te kako birači nisu glasali za to
Grčki premijer Aleksis Cipras u srijedu je održao maratonsko 10-satno brušenje stavova sa Sirizinim parlamentarnim zastupnicima. Rasprava je bila burna, a njih tridesetak od ukupno 149 reklo mu je da ne namjeravaju poduprijeti novi sporazum u grčkom parlamentu, stavljajući tako Ciprasa pred opasnost da sporazum bude odobren zbog potpore konzervativnih stranaka Nove demokracije, Potamija i Pasoka, a uz protivljenje lijevog krila Sirize.
Siriza je stranka nastala iz vrlo široke lijeve koalicije koja ni u oporbi nije bila jedinstvena, a nakon prvotnog poleta zbog odličnih izbornih rezultata sada bi ta raznolikost mogla u punoj mjeri doći do izražaja. Krajnje lijevi spektar stranke teško je razočaran, tvrdeći da bi potpuno odbacivanje diktata i izlazak iz eurozone bilo bolje rješenje.
Paralelno, u četvrtak navečer održane su i prve demonstracije protiv Sirizine vlade. Nekoliko stotina građana koje su mediji okarakterizirali kao pristaše krajnje lijeve opcije demonstriralo je paleći automobile i razbijajući izloge. Komunistička partija najavljuje svoje prosvjede. Brojke nezadovoljnika ne mogu se uspoređivati s desecima tisuća građana koji su se u Ateni spontano okupljali u znak potpore vladi tijekom pregovora s čelnicima eurozone, ali mogle bi biti znak da je medeni mjesec nove vlade i birača pri kraju.
Jesu li se Aleksis Cipras i njegov ministar financija Janis Varufakis predali? Jesu, ali nakon hrabre borbe s puno jačim protivnikom. Suočeni s rigidnošću i jedinstvenošću u pristupu njihovih europskih sugovornika, a uz prethodno povučene mjere Europske središnje banke, nisu imali nikakvog izbora. Europske institucije odmah su udarile u mjesto gdje je Grčka najtanja - u bankarski sustav. Da dogovor nije postignut, Grčka bi već ovog tjedna doživjela financijski slom. Mediji navode da je povlačenje depozita iz grčkih banaka išlo tim tempom da se već u utorak banke ne bi ni otvorile. Pristajanjem na kompromisni sporazum koji dopušta različita iščitavanja grčka vlada kupila je četiri mjeseca u kojima mora odlučiti kako dalje.
Ministar Varufakis ističe da više neće biti diktata tzv. trojke, već će se sve dogovarati s predstavnicima vlade, što je točno, međutim to istovremeno znači da ni Grčka neće moći povući nikakav unilateralni potez, odnosno samostalno donositi odluke o toliko važnim reformama. Za grčku vladu porazno je to da novo prihvaćeni sporazum ne daje puno prostora za financiranje mjera koje je Siriza najavljivala uoči izbora.
Veteran Glezos nije jedini međunarodno poznati član Sirize koji javno ističe razočaranost. Utjecajni Sirizini članovi i teoretičari Kostas Lapavicas i Statis Kuvelakis preko medija pozivaju premijera i ministra financija da ne prodaju poraz pod uspjeh, već da otvoreno priznaju kakvo je stanje jer je to jedini način da se nešto spasi.
Ekonomist Lapavicas podsjeća da je Siriza dobila izbore na svom Solunskom programu, a on je predviđao otpisivanje značajnog dijela duga i odbacivanje memoranduma. Nacionalni program predviđao je saniranje trenutačne humanitarne krize u Grčkoj te oživljavanje ekonomije, za što je trebalo prikupiti 12 milijardi eura. Samo polovica tog novca trebala se namaknuti poreznom disciplinom, odnosno oporezivanjem najbogatijih te suzbijanjem šverca, dok je druga polovica sada otpala jer direktno ovisi o volji europskih dužnosnika. Iako je Varufakis uspio izbjeći to da se u sporazumu izrijekom kao cilj navede primarni suficit od tri posto nauštrb javnog sektora te se sada navodi samo kako će se on uskladiti s ekonomskom situacijom, Lapavicas naglašava kako u sporazumu piše i da taj suficit mora biti takav da osigura otplatu prispjelih dugova, a to je, ističe Lapavicas, upravo bit mjera štednje koje su bile tako katastrofalne za grčku ekonomiju.
Član Centralnog komiteta Sirize Statis Kuvelakis konstatira kako ideja o kraju strogih mjera štednje i skidanju tereta duga unutar postojeće europske strukture nije mogla biti gore opovrgnuta u stvarnosti.
‘Svi argumenti koji su cirkulirali posljednjih godina o europskom ‘blefiranju’, o mogućnostima da se mjere štednje odbace unutar okvira eurozone, o odjeljivanju sporazuma o pomoći od memoranduma, o rješenjima na liniji Londonske konferencije iz 1953. o njemačkom dugu (odnosno o povoljnom restrukturiranju duga) - svi sastavni elementi narativa o 'dobrom euru' su propali’, konstatirao je u nedavno objavljenom članku.
Eurozona odbija mijenjati svoja pravila, odnosno, kako je to konstatirao Varufakis u jednom svježem intervjuu - na sastancima eurogrupe uopće se ne raspravlja o makroekonomiji, samo se ponavlja teza o obavezama. Tzv. pregovori vođeni su zapravo s jedinom nakanom da se nova grčka vlada toliko porazi da obeshrabri srodne stranke u brojnim europskim državama koje ove godine idu na izbore. Ono što međutim članovi Sirize koji kritiziraju Ciprasova i Varufakisova postignuća ne uzimaju u razmatranje je to da je premoćna većina građana Grčke prije izbora željela ostati u eurozoni i da se s tih pozicija krenulo u pregovore.
Grčka vlada koja nije dobila ni svojih 100 dana mira i dalje u bitki s vremenom povlači poteze koje može. Donijeli su novu regulativu o prikupljanju poreza, a u medije stižu vijesti o uhićenim švercerima (63-godišnji trgovac dragim kamenjem uhićen u sjeverozapadnoj Grčkoj zbog duga državi od 20 milijuna eura). Odlučni su postupati po listi koju je Ateni tadašnja francuska ministrica Christine Lagarde davno dostavila iz švicarske podružnice HSBC-a, a na kojoj je bilo više od 2.000 imućnih Grka koji izbjegavaju plaćanje poreza. Zbog zatajivanja njihovih imena upravo se sudi bivšem ministru financija Giorgosu Papaconstantinou. Oslobodili su prvih 300 zatočenih imigranata iz nehumanih uvjeta u kojima su bili zatočeni.
Od socijalnih mjera koje su najavljivali, ostali su pri dijeljenju bonova za hranu najsiromašnijima, besplatnoj zdravstvenoj skrbi za nezaposlene i besplatnoj struji za najsiromašnije. Varufakis tvrdi i kako neće biti daljnjih otpuštanja iz javnog sektora te smanjenja mirovina, ali dojam je da je to, kao i provođenje većine drugih obećanih mjera - od dizanja minimalca do oslobađanja od poreza na dohodak manji od 12.000 - prolongirano ‘do kraja godine’, dok se ne vidi kako će se moći financirati i u kojoj mjeri se time ostaje na liniji dogovorenog s ‘institucijama’.
Ako ne bude išlo, grexit, koji zagovara lijeva struja stranke, jednako je moguć i za četiri mjeseca.
