ŠUTNJA O ŠEŠELJU

Što je Haški sud odgovorio Josipoviću?

20.11.2014 u 21:25

Bionic
Reading

Iako je samo tjedan dana na privremenoj slobodi, čelnik Srpske radikalne stranke i optuženik Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji Vojislav Šešelj već je uspio svojim izjavama na noge dignuti cijelu Hrvatsku, ali i šire. Među onima koji su reagirali na Šešeljeve provokacije je i aktualni predsjednik Ivo Josipović, a on je zbog njegovog ponašanja pisao i Haškom sudu koji ga je pustio na privremenu slobodu. Jučer je Josipoviću stigao odgovor

Po svemu sudeći, Haški sud za sada ne misli povući nikakav potez, iako su Šešeljeve provokacije svakim danom sve žešće, a točka na 'i' bilo je čestitanje 'oslobođenja Vukovara' na godišnjicu njegovog pada i Dana sjećanja na žrtve Vukovara.

Na tu provokaciju odmah je reagirao i predsjednik Josipović te je na svom profilu na Twitteru napisao da Šešelj mora biti vraćen u Haag. Samo dan prije obljetnice pada Vukovara i posljednjeg Šešeljevog ispada Josipović je pisao i predsjedniku Haškog suda Theodoru Meronu. U tom pismu Josipović je napisao da Šešeljevo ponašanje 'destruktivno' djeluje na sam kazneni postupak koji se vodi u Den Haagu, unosi strah među ljude, posebno žrtve i svjedoke, te dezavuira samu ideju međunarodne pravde', ali i može 'teško narušiti mir i stabilnost u jugoistočnoj Europi'.

Spomenuvši se suđenja Slobodanu Miloševiću, koje nikada nije dovršeno zbog Miloševićeve smrti, Josipović kaže da je nepravda u slučaju Šešelj otišla korak dalje jer, pušten na slobodu iz humanitarnih razloga zbog teške bolesti, organizira političke skupove i 'praćen medijima ruga se međunarodnoj pravdi i žrtvama'.

'Šešelj ponovo govori mržnjom te svojim izjavama i govorima obnavlja ideologiju koja je bila ishodište rata na području bivše Jugoslavije, ideologiju koja je iza sebe ostavila brojne zločine, smrt, razaranja i neizmjernu patnju', naveo je Josipović u pismu.

Odgovor iz Haaga stigao je brzo. Sama glasnogovornica Suda kazala je da raspravno vijeće Haškog suda, u čijim su rukama odluke vezane uz Šešeljevo puštanje, ima diskrecijsko pravo donijeti eventualne daljnje odluke koje smatra potrebnim u vezi s privremenim puštanjem Vojislava Šešelja na slobodu. Pritom je podsjetila da je jedan od uvjeta danih Šešelju taj da ne smije kontaktirati sa svjedocima ili žrtvama i da se mora vratiti na Sud kada se odluči o datumu nastavka suđenja.

Iako ga Sud u bilo kojem trenutku može pozvati da se vrati u Haag, da tako i namjeravaju postupiti, do sada nisu odali nijednim potezom.

Da im to za sada nije namjera, može se i zaključiti iz odgovora koji je predsjednik Haškog suda Meron poslao na pismo Ive Josipovića. Kako doznajemo, Meron je u odgovoru među ostalim napisao da će slučaj Šešelj i sve na što je Josipović ukazao u pismu vjerojatno doći kao tema na Vijeće sigurnosti UN-a.

Meron je očito mislio na skorašnji izvještaj o radu Haškog suda koji će se početkom prosinca naći pred Vijećem sigurnosti. Tada će nezadovoljstvo zbog Šešeljevog puštanja i njegovog ponašanja na slobodi moći iznijeti i hrvatski veleposlanik pri UN-u Vladimir Drobnjak. To je jučer dao naslutiti i predsjednik Josipović, jer je i prije nego što je vidio odgovor iz Haaga kazao da od njega ne očekuje previše.

'Od pisma i odgovora ne očekujem previše. Nije za očekivati da će Haški sud reagirati na poticaj iz politike, ali bi bilo dobro da prizna svoju pogrešku', rekao je jučer Josipović i najavio da će od hrvatskog veleposlanika u UN-u tražiti 'da u skoroj raspravi o izvješću predsjednika Haškog suda i izvješća o radu cijelog Suda reagira i da jasnim i odlučnim govorom u Vijeću sigurnosti kaže što mi u Hrvatskoj o tome mislimo'.

No hoće li Vijeće sigurnosti kao osnivač Haškog suda poslušati glasove iz Hrvatske i koliko će pak na samog Merona utjecati pitanja koje će mu o Šešelju zasigurno postavljati kada početkom sljedećeg tjedna posjeti BiH, tek treba vidjeti.