ZAKLADA BERTELSMANN

Hrvatska o siromašnima brine bolje nego Italija i Mađarska

15.09.2014 u 10:49

Bionic
Reading

Fondacija Bertelsmann izradila je indeks socijalne pravde za države Europske unije, u kojemu se uračunava 35 različitih kriterija kojima se određuje u kojoj se državi najbolje brine o najugroženijima. Na prvom mjestu je Švedska, slijede je Finska, Danska i Nizozemska, dok je Hrvatska na 22. mjestu, ispred Italije i Mađarske

Socijalne razlike između sjevera i juga Europe tijekom godina krize značajno su se povećale. Južne države EU-a nisu provele rezove na socijalno pravedan način, a najviše su nastradali mladi i djeca dok starija generacija nije toliko ugrožena. Dakle i unutar njih su se povećale socijalne razlike više nego što se to događa u sjevernim državama. Ovo su samo neki od zaključaka studije 'Socijalna pravda u EU'Fondacije Bertelsmann, a u njoj se upozorava da 'Europi prijeti socijalna podjela' te je potrebno u središte europske debate gurnuti temu socijalne pravde. Bertelsmann preporučuje da se pazi na 'održivost ekonomske politike' te da je 'potrebno investirati u budućnost', a ne samo 'konsolidirati budžet'.

Studija 'Socijalna pravda u EU', na kojoj je radio stručni tim od 100 ljudi, ponudila je i indeks socijalne pravde, nastao kombiniranjem 35 različitih kriterija. Među njima su stanje zdravstvenog sustava, socijalna pomoć siromašnima, dostupnost obrazovanja, izostanak diskriminacije, međugeneracijska solidarnost i sl., a najavljuje se da će se indeks socijalne pravednosti ubuduće objavljivati svake godine te biti nadopunjen i Eurobarometrom.

Rezultati pokazuju da najviše socijalne pravde ima u Skandinaviji: Švedska je prva, a nakon nje slijede Finska, Danska i Nizozemska, pa srednjoeuropske države Češka, Austrija i Njemačka. Socijalna pravda u Francuskoj i Velikoj Britaniji tek je nešto veća od europskog prosjeka te se ove dvije države nalaze na 12. i 13. mjestu indeksa. Hrvatska je na 22. mjestu, ali utjehu može pružiti činjenica da su iza nas Litva, Italija i Mađarska te očekivane Bugarska, Rumunjska i Grčka.


Studija naglašava da financijsko bogatstvo države ne garantira i socijalnu pravdu, a najveće žrtve dugogodišnje krize definitivno su mladi i djeca. Čak 28 posto njih u Europskoj uniji živi u siromaštvu ili na njegovoj granici, pod prijetnjom društvenog isključivanja. S druge strane siromaštvo u starosti se u nekim državama EU-a čak i smanjuje. Bertelsmannovi stručnjaci, predvođeni dr. Joergom Draegerom, upozoravaju: 'Rastući socijalni jaz između država-članica i između generacija može dovesti do velikih napetosti te gubitka vjerodostojnosti institucija EU-a. Ako se nastavi ovakva socijalna situacija ili se sve još pogorša, treba očekivati realnu opasnost za projekt europske integracije.' U prijevodu, ako se Europa ne pobrine za svoje siromašne i gladne, a ponajviše za svoje mlade, riskira raspad u budućnosti.

Socijalna nejednakost se naročito proteklih godina proširila u Španjolskoj, Grčkoj, Italiji i Mađarskoj, a primjerice u Njemačkoj stanje socijalne pravde čak se i poboljšalo.

Među prvima je na rezultate Bertelsmannove studije reagirao Martin Schulz, predsjednik Europskog parlamenta, izjavivši da su 'brojke zabrinjavajuće' te da 'demokracija ne podrazumijeva samo slobodne izbore, nego i mogućnost napretka u društvu'.

U EU se dakle priprema velika debata o socijalnoj pravdi, a zasad je pokreće inače vrlo prokapitalistički orijentirana Fondacija Bertelsmann, u vlasništvu jedne od najbogatijih njemačkih dinastija biznismena. 'EU se ne smije smatrati samo čuvarom gospodarskog sustava', ističe studija, u kojoj se poziva na 'stvaranje sveobuhvatne europske politike za borbu protiv socijalne nepravde'.