IVICA MAŠTRUKO:

'Hrvatska treba osuditi sve oblike državnog terorizma Izraela'

31.07.2014 u 12:46

Bionic
Reading

Ivica Maštruko, bivši hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici, poručio je da bi Hrvatska javno, kroz istupe svojih dužnosnika, trebala jasno osuditi sve oblike državnog terorizma Izraela u sukobu u Gazi te da bi takav stav trebala zastupati u tijelima Europske unije

Eskalaciju napada i sve veći broj poginulih u Gazi, bez ikakve suvisle reakcije međunarodnih organizacija osim sporadičnih osuda pojedinih napada, ali ne i napadača, Maštruko definira kao humanitarnu katastrofu kojoj se ne vidi kraj.

'Već smrt dva ili tri djeteta bila je dovoljna da proradi savjest čovječanstva, a ovo je humanitarna katastrofa. S obzirom na povijesna iskustva koja su preživjeli sami Židovi, izgleda da ovoj tragediji nema kraja. Ne može je zaustaviti nitko osim Izraela i SAD-a, a s druge strane slijedi drugi osvetnički val. Priča je to bez završetka', rekao je Maštruko.

Reagirajući za tportal na jučerašnju izjavu Joška Klisovića, zamjenika ministrice vanjskih i europskih poslova, koji je na pitanja novinara nakon sjednice Vlade ustvrdio da 'Hrvatska usklađuje svoje stajalište prema sukobu u Pojasu Gaze s Europskom unijom, a zajednička politika EU-a je ujedno hrvatski stav', Maštruko navodi da je dobro i normalno to da Hrvatska usklađuje svoje stavove s članicama EU-a, ali nije nužno da u tom usklađivanju ne iskazuje svoj stav.

'Prema tome, Hrvatska bi se trebala jasno očitovati i osuditi način i metode kojima se služi država Izrael, a u formalnim rezolucijama i postupcima može sudjelovati u akcijama Europske unije.  Mislim da bi Hrvatska, zbog principijelnosti hrvatske vanjske politike, trebala nedvosmisleno iznijeti svoj stav i u Europskoj uniji i u javnim istupima svojih dužnosnika', rekao je Maštruko, dodajući da bi taj stav trebao biti jasna osuda svih oblika državnog terorizma Izraela te jasno zastupanje ovog i ovakvog stava u tijelima EU-a.

Nije nemoguće u okvirima načela i principa EU-a jasno zauzimati svoj stav, bez obzira na američke pritiske i eventualne zahtjeve brojčano većih članica EU-a, ističe Maštruko. Ne šute sve članice kad je u pitanju vanjska politika; ne šuti, primjerice, Francuska te vodi vlastitu vanjsku politiku i pomaže Palestincima, ne šuti ni Mađarska, ni neke druge članice EU-a. Pa čak i unutar Varšavskog pakta Rumunjska je imala samostalnu vanjsku politiku, prisjeća se Maštruko.

Bivši hrvatski veleposlanik rezolutno odbacuje pretpostavku da aktualna situacija učvršćuje poziciju islamista i srodnih političara i napominje da je to jedan od argumenata koji idu u prilog akcijama Izraela kao države.

'Da su se držali teze da će jačati islamizam, ne bi došlo ni do intervencije zapadnih zemalja u Libiji, Kairu i Siriji, a da ne spominjem ponašanje vezano za Saudijsko Arabiju i odluka iz ranijih desetljeća koje su dovele do sadašnje situacije u Afganistanu. Želim reći da su za jačanje raznih fundamentalističkih islamskih pokreta izravno zaslužne zemlje Zapada predvođene SAD-om', naglasio je Maštruko.

Ustvrdio je i da hrvatski mediji u slučaju Gaze koriste uglavnom zapadne izvore informiranja, što ne pripisuje samo poznavanju engleskog, a ne drugih stranih jezika, već i 'indolenciji, lijenosti ili pak komociji'.

Izostankom konkretnih akcija hrvatskog civilnog sektora u cilju okončanja nasilja u Gazi nije razočaran jer tom hrvatskom scenom, kaže, nikad nije ni bio očaran, pa ne može biti ni razočaran. 'To je pitanje svakog pojedinca, njegove savjesti i opredjeljenja', ocijenio je Maštruko.

CMS: Reagirali smo izjavom

Mirovne prosvjede za Gazu u Hrvatskoj organizira pokret Occupy Croatia, a na njima se okuplja simboličan broj prosvjednika. Lovorka Bačić iz Centra za mirovne studije priznaje da CMS nije organizacijski uključen u mirovne akcije za Gazu, iako su 'možda neki od članova sudjelovali' na prosvjedima koji se sporadično održavaju na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu.

'Raspolažemo relativno ograničenim kapacitetima i reagiramo na najprikladniji način, ovisno o situaciji', rekla je Lovorka Bačić, dodajući da je CMS povodom napada na Gazu reagirao još 15. srpnja, priopćenjem 'Šutljivi promatrači i banalnost zla'. Zaključuje da ljudi u Hrvatskoj nisu osviješteni o tom problemu te je malo mogućnosti da se reagira, ali 'Hrvatska nije jedina koja ne reagira'. Hrvatska vanjska politika ranije se uglavnom određivala prema američkoj, a sad je tu Europska unija, te je 'ipak možda malo više razgovora i pluraliteta po tom pitanju'.