"Političke konzultacije bit će završene za šest tjedana, a zatim će biti potpisana dva protokola i proslijeđena parlamentima na ratifikaciju", stoji u zajedničkom priopćenju ministarstava vanjskih poslova dviju zemalja, javlja AFP.

U razgovorima će posredovati Švicarska, javlja agencija AP i podsjeća da su obje države američke saveznice i pod pritiskom Sjedinjenih Država i Europe da provedbu pomirbu, na koju je pozvao američki predsjednik Barack Obama za posjeta Turskoj.

Turska je među prvima priznala neovisnost Armenije 1991., no dvije države nisu uspostavile diplomatske odnose i zajednička im je granica zatvorena od 1993., kada su armenske snage okupirale pokrajinu Nagorno Karabah u Azerbajdžanu.

Iako je dogovoreno da proces ne bude uvjetovan, turski premijer veže pomirbu s rješenjem stanja u toj pokrajini.

Turska je kulturno i jezično bliska Azerbajdžanu koji traži zaštitu službene Ankare.

Turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu u ponedjeljak je rekao da će Turska "čuvati" azerbajdžanske interese tijekom pomirbe s Armenijom i poručio "naš je cilj uspostavititi stabilnost na Kavkazu".

Turska teži članstvu u Eurospkoj uniji i želi biti pouzdan partner svjetskim silama u strateški važnoj, ali nestabilnoj regiji.

Pokolj oko 1,5 milijuna Armenaca zadnjh dana Otomanskog carstva, a povjesničari ga smatraju prvim genocidom 20. stoljeća, najspornije je pitanje u odnosima dviju susjednih zemalja.

Turska odbacuje tvrdnje o genocidu nad Armencima i navodi da je brojka prenapuhana te da su žrtve pale u građanskom ratu.

Armenski predsjednik Serge Sarkisian rekao je da se o tome neće razgovarati i poručio "Važno je da su naše nacije sposobne uspostaviti normalne odnose" i da "priznanje genocida ne drži preliminarnim uvjetom za uspostavu odnosa".

Zbog trgovinske dobiti Armenija želi što skorije otvaranje granice no turski šef diplomacije rekao je da to neće biti tako skoro.